DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 24 <-- 24 --> PDF |
RASPROSTRANJENJE, EKOLOGIJA I EKONOMSKI ZNAČAJ ZANOVIJETI (TILOVINE) PETTERIA RAMENTACEA U HERCEGOVINI Dr MILIVOJE NADAZDIN i ing. RADE ČURIC UVOD Oskudnost podataka i njihova kontradiktornost u našoj stručnoj literaturi o prirodnom arealu, ekonomskom značaju pa čak i toksičnosti zanovijeti bio je razlog našeg većeg interesa za ovu značajnu endemnu drvenastu vrstu nekih predjela našeg submediterana. Iz starijih prikaza vegetacije područja koja zahvata i zanovijet (1, 2, 3) vidljivo je da postoji neslaganje kod podataka o raširenju, fitocenoloskoj pripadnosti kao i njenom značaju bilo kao interesantnog predstavnika progresivnih stadija vegetacije na golom otvorenom kršu, ili kao korisne krmne i medonosne biljke. Pojedinačni podaci o geografskom raširenju ove vrste (6, 7, 8, 9, 10) najkompleksnije su obrađeni u radu P. Fukarek a (4) koji je kasnije dopunjen radovima R. Ć urica (5) te R. Ć urica i M. Nadaždina (6). Međutim, još i sada ne raspolažemo konačnim podacima o prirodnom arealu zanovijeti naročito na području submediteranskog crnogorsko-dalmatinskog Krša. S obzirom da je iz roda Cytisus koji je bogat vrstama (C. nigricans, C. procumbsus, C. hirsutus itd.), zanovijet izdvojena kao monotipni rod Petteria još 1844. godine, to se i dalje zadržalo mišljenje da i ova vrsta sadrži otrovne alkaloidne materije, a koje se zajedničkim imenom nazivaju cytizin i to samo zbog ranije pripadnosti ove vrste rodu Cytisus-a. Najvjerojatnije iz tog razloga u nekim čak i novijim stručnim prikazima (7 i 8) je vidljivo da se ova vrsta tretira kao vrlo otrovna te kao takva i štetna sa stočarsko - hranidbenog stanovišta. Neopravdanost ovoga tvrđenja empirijski je provjerena i dobro poznata poljoprivrednicima sa njenog areala koji ovu biljku smatraju najvrednijom krmom za male preživare (ovce i koze) posebno u jesensko-zimskom periodu (si. 1). Istina, postoje farmakodinamski nedeterminisane a vjerovatno i toksične materije u cijeloj biljci, međutim njihova kumulacija se znatno smanjuje odmicanjem vegetacijskog perioda, s tim da neki dijelovi biljke sadrže znatno više alkaloida (npr. plod) od drugih (list). Radi još neodređenog kemijskog stava alkaloidnih materija u zanovijeti, ostaje nam otvoreno pitanje i njihovog naziva pa iz toga proizlazi logičan zaključak da je jedino adekvatan naziv za ovu grupu alkaloida Peterin. Histoskopskim pregledom preko 30 uzoraka jetri (18) ovaca kojima je u toku 3—4 godine za 4—5 mjeseci svake godine list zanovijeti činio do 80% obroka |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 25 <-- 25 --> PDF |
nisu utvrđene specifične promjene na jetrinom parenhimu koje bi nastale kao posljedica toksičnog učinka Peterina na jetru kao glavnom detoksikacionom centru organizma ovce. Ne smije se ispustiti iz vida da ovce i koze konzumacijom lista zanovijeti za vrijeme i neposredno poslije cvatnje u mlijeku izlučuju petterin, koji kod njihovog podmlatka izaziva jako purgativno djelovanje. SI. 1. Ograda sa obrštenim šibljacima zanovijeti (tilovine) Foto: Nadaždin 1964. PRIRODNI AREAL ZANOVIJETI U HERCEGOVINI — stanišni faktori Raširenje ove vrste zahvata uglavnom Donju Hercegovinu, dok se nalazišta dublje u unutrašnjosti ograničavaju na obronke Neretvanske kotline kao i dio koji zahvata predjele iznad Bileće i iza planinskog masiva Viduše i Sitnice. U klimatskom pogledu raširenje ove vrste uglavnom se poklapa sa područjem submediteranske klime koja je uslovljena uticajem blizine mora. Podaci o srednjim godišnjim temperaturama pokuzuju da se ovaj klimatski elemenat kreće u rasponu od ll,8l0C (Bileća i Jablanica) do 15,2«C (Ljubušiki). (Vidi grafički prikaz). Posebno obilježje submediteranske klime je neravnomjeran raspored padavina po godišnjim dobima i izraziti deficit padavina u ljetnom periodu koji se kreće od 11,2% (Ljubuški) do 15,1% (Stolac) od ukupne količine tokom godine. Po geološkoj građi najveći dio područja pripada mezozojskim (rudističnim) krečnjacima dok je manji dio izgrađen iz donjekrednih i jurskih dolomita, a prema novim istraživanjima (9) u središnjem dijelu Hercegovine zastupljene su eocenske flišne tvorevine i alveolinsko kumulitski krečnjaci paleogena. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 26 <-- 26 --> PDF |
15TEKPEKATURE ao 15 *3 uso*´ —f 1 i— -| 1II Hl IV v V* PADAV/WE 1 v l l » VICIT ( X 1 * J « i 1 XH * > «J . »aoo; /´ ."* -150 40050- » I f i r~ i/ ni l" «OSfAl? r v r VI, » Vii 1 vii i 1 1 1 n . xi x„ "njESil/OA _B(I_LCL A .!7AaLAWiCA ^-. Hj U pogledu poznavanja zemljišnih uslova na ovom području može se govoriti samo orijentaciono na osnovu postojeće karte zemljišta SFRJ (10). Najveći dio ove regije označen je kao goli karst sa pjegama crvenica i vrlo malim dijelom rendzina. Jedan dio područja pripada dubokom kršu (holokarstu) sa mno |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 27 <-- 27 --> PDF |
živom površinskih stijena dok se u međuprostorima nalaze erodirane crvenice i druga zemljišta tipa terra-rosse sa različitim stepenom degradacije. Vegetacijski odnosi ovog područja nisu detaljnije i kompleksnije proučavani ia´ko su se istraživanjem flore i vegetacije bavili brojni istraživači (11, 12, 13, 21, 23, 17 itd). Na površinama prirodnog areala zanovijeti izmjenjuju se brojne vegetacijske formacije čije je raširenje uslovljeno određenim klimatskim, antropogenim i drugim faktorima. Horvati ć (14) za submediteransko podru5je izdvaja kao klimatogenu zajednicu šumu bijelog graba (Carpinetum orientalis) a subasocijaciju Carpinetum orientalis Croaticum typicum označava kao varijantu vrste Petteria ramentacea. Stefanovi ć (15) je mišljenja da ova zajednica pretstavlja degradacioni stadij šume hrasta medunca i bijelog graba (Quercetum pubescentis — Carpi- H L / M A T 0 G & A M / /: * Siv;ii´.´i.«;.. mm |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 28 <-- 28 --> PDF |
netum orientalis) a u okviru ove zajednice autor izdvaja nekoliko tipova šuma u zavisnosti od stepena degradacije i ekološko florističkih razlika. Fukare k (cit. 11.) ističe važnost ove prelazno sredozemne zajednice koja ograničava dio krškog područja Hercegovine sa termofilnim i kserofitnim vrstama. Kako će se kasnije istaknuti, ova granica ide u istočnom i središnjem dijelu Hercegovine znatno sjevernije, što se vidi iz opisa ovih nalazišta. Zanovijet se nalazi u obliku čistih sastojina šibljaka ili u smjesi sa drugim vrstama u različitom omjeru za koje Fukare k (16) smatra da predstavljaju progresivne razvojne nizove prirodnog naseljavanja ogoljelih terena. SI. 2. Grm zanovijeti (tilovine) skoro je uvijek vrlo bogat lisnom masom. Foto: Nađaždin 1964. Kao što je istaknuto prisustvo različitih degradacionih stadija šumske vegetacije otežava rekonstrukciju vegetacijskih odnosa ovoga šarolikog područja. Granice prirodnog areala zanovijeti (tilovine) koje je šematski za SFRJ dao Fukare k (cit. 4 str. 54) ispravljajući pogrešne navode starije botaničke literature popunjuju se novim nalazištima i detaljnijim opisom za područje Hercegovine (cit. 5 i 6). Na ovom području zanovijet se nalazi najviše kao sastavni elemenat degradiranih niskih šuma (panjača) i šikara sa različitim učešćem u omjeru smjesa, a manjim dijelom kao čiste sastojine šibljaka ili u smjesi sa dračom (Paliurus spina Christi) i divljim narom (Punica granatum) i to u južnijem dijelu njenog areala. Prirodna nalazišta ove vrste počev od izvorišnog dijela Trebišnjice u istočnoj Hercegovini obuhvataju prema zapadu niže obronke planina Viduše i Sitnice, a južnije se nastavljaju sjevero-istočnim padinama Leotara i dalje obuhvatajući prostrano područje tzv. trebinjskih brda te obodnu zonu Ljulbomir |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 29 <-- 29 --> PDF |
skog polja. Idući prema zapadu i sjevero-zapadu uključuju se i nalazišta u opštini Ljubinje, Stolac i Nevesinje i to znatno sjevernije od ranije povučene granice prirodnog areala (4). Kod izrađenih karata vegetacijskih područja Krša Jugoslavije (Ber t ov i ć S. i Horvati ć S.) potrebno je za ovo područje izvršiti korekciju, jer je najveći dio novoopisanih nalazišta označen da pripada zajednici Seslerieto — Ostryetum dok bi ih trebalo svrstati da pripadaju zajednici Carpinetum orientalis Croaticum. EKONOMSKI ZNAČAJ RODA FETTERIA a) kao krmne biljke za ishranu ovaca na Kršu. Prirodni areal zanovijeti (tilovine) podudara se sa najvećom brojnosti ovaca po jedinici površine u SFRJ što je posljedica izvanredno velike proteinsko energetske vrijednosti lista ove vrste koje ovce najviše konzumiraju upravo u onom periodu (jesen, zima) kada ostala vegetacija biva svedena na minimum uslijed nepovoljnih klimatskih prilika (23). Analizom preko 100 uzoraka lista zanovijeti (17) na sirove hranjive materije, karotin te neke biogene makro i mikro elemente dobivene su vrijednosti koje list ove vrst svrstavaju po sadržaju sirovog i probavljivog proteina među najvrednija sijena leguminoza (lueerna i djetelina). Rezultati kemijskih analiza lista zanovijeti vidljivi su iz slijedeće tabele: Vrijeme Cisti prot, Karot. l(l/o uzimanja Voda Organska Sirove materije un/o suhe mg/l uzoraka u ´%> materija protein mast vlakna BEM pepeo tvari suhe tvari Maj 65,3 94,1 24,2 5,0 17,5 47,4 5,93 18,6 200,6 Juli 49,3 94,7 15,1 4,5 23,7 51,4 5,28 12,1 238,6 Oktobar 53,8 93,7 12,8 4,9 22,3 53,7 6,36 10,5 220,4 Januar 64,3 92,0 12,4 44 23,0 52,4 7,96 9,8 256,1 Po visokom sadržaju sirovog i čistog proteina te bezazotnih ekstraktivnih materija (BEM) te neobično visokom nivou karotina tokom godine kao i niskom sadržaju vlakana list ove biljke je kvalitetniji kao krma od ostalog autohtonog biljnog pokrivača i njenog areala (17). Po sadržaju nekih biogenih makro i mikro elemenata zanovijet pokazuje veliko siromaštvo izuzimajući kalcij, čiji sadržaj nadmašuje sva očekivanja i kreće se od 14,13 gr. u maju do 28,66 gr/kg suhe materije u januaru. Rezultati sadržaja nekih makro i mikro elemenata u listu zanovijeti vide se iz slijedeće tabele: Vrijeme uzimanja Gr/kg suhe materije Mg/kg suhe materije uzorka Ca P Mg Fe Mn Cu Co Mo Maj 14,13 1,38 2,56 73,234 25,990 12,390 0,00 0,817 Juli 16,16 0,85 2,58 49,929 28,675 9,760 0,007 0,163 Oktobar 20,33 0,59 2,72 52,997 25,313 5,016 0,012 0,237 Januar 28,65 0,43 3,62 109,099 36,718 10,130 0,047 0,100 291 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Imajući u vidu stvarne potrebe malih preživara (ovce) u ovim makro i mikro elementima moguće je zaključiti da se jedino Ca nalazi u višku, dok sadržaj bakra djelomično zadovoljava. Međutim, ostali mikro i makro elementi ,su manjeviše deficitarni. Posebno zabrinjava gotovo nevjerovatna niska koncentracija fosfora i disproporcija Ca : P koja iznosi 10,2 :1 u maju i 66 :1 u januaru, što svakako mora uticati negativno na formiranje skeleta i proizvodne sposobnosti tamošnjih ovaca, a čime se može povezati i sitnoća krške pramenke. b) kao medonosne biljke S obzirom da je zanovijet leguminoza koja cvjeta već u aprilu i da je njen cvijet neobično bogat nektarom kao i polenom te pretstavlja izvanredno vrijednu pčelinju pašu u rano proljeće kada je ona pčelama najpotrebnija (razvoj legla i umnožavanje društava). Po prinosu meda kojeg pčelinje društvo može u toku jednog dana sakupiti sa cvijeta ove biljke zanovijet se može uporediti sa najmedonosnijim biljem našega Krša (Salvia officinalis, Paliurus spina Christi i Satureia subspicata). Istina med zanovijeti sadrži nešto više vode od meda vrijeska i kadulje ali po ostalim osobinama odnosno hemijskom sastavu ne zaostaje iza meda drugog medonosnog bilja iz aridnih predjela našega Krša. c) kao ogrijevnog i sitno-tehničkog drveta Zanovijetno drvo uslijed sadržaja smola i eteričnih materija predstavlja vrlo vrijedan ogrijev pa se cd nje dobi ja ju i sitni tehnički sortimenti velike trajnosti (npr. vinogradarsko kolje). U nekim predjelima od drveta zanovijeti priprema se vrlo kvalitetan drveni ugalj (okolina Ljubuškog). LITERATURA 1. Adamovi ć L.: Biljnogeografske formacije Zagorskih krajeva Dalmacije i Crne Gore, I dio, Zagreb 1912. 2. Adamovi ć L.: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, Zagreb 1911. 3. Bec k G.: Flora Bosne i Hercegovine i oblasti Novoga Pazara, Posebno izdanje Srpske akademije nauka knjiga LXIII. Prirodnjački spisi 15, Beograd 1927. 4. Fukare k P.: O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea, Sieber, Presi) Godišnjeg biološkog društva u Sarajevu 1949. 5. Curi ć R.: Neka nova nalazišta zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea Sieber presi u Hercegovini. Narodni šumar 11—12, 1965. G. Curi ć R., N a d a ž d i n M.: Prilog poznavanju prirodnog areala zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea u Hercegovini s posebnim osvrtom na njenu ekonomsku vrijednost kao krmne biljke. U štampi. 7. Fukare k P.: Tila (tilovina) Šumarska enciklopedija Zagreb 1963. 8. Kuša n F.: Ljekovito i drugo korisno bdije, Zagreb 1956. 9. Sliškovi ć i saradnici: O stratifikaciji i tektonici Južne Hercegovine, geološki glasnik br 6, Sarajevo 1962. 10. Grupa autora: Pedološka karta Jugoslavije sa komentarom, Bgd. 1962. 11. Fukare k P.: Granice raširenja izraztjih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine, Geografski pregled 6, Sarajevo 1962. 12. Horvati ć S.: Karakteristike flore i vegetacije krša, Šumarski list, Zagreb 1928. 13. Horvati ć S.: Biljnogeografsko raščlanjenje krša, Krš Jugoslavije, Split 1957. 14. Horvati ć S.: Biljnogeografski položaj i raščlanjenje našeg primorja u svjetlu suvremenih fitocenolo.ških istraživanja, Acta botanica Croatica, Vol. XXII 1963. 15. Stefan o vi ć V.: Tipologija šuma, Sarajevo 1963. 16. Fukare k P.: Zajednice i tipovi šuma Dinarskih planina. Sistematsko mjesto balkanskih šibljaka.´ Narodni šumar XVI, br. 10—12 1962. 292 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 31 <-- 31 --> PDF |
17. Nadaždi n M.: Kvalitet krmne baze ovaca Donje Hercegovine. S posebnim osvrtom na hranjivu vrijednost Zanovijeti (Petteria ramentacea Sieber presi., disertacija 1965. 18. Ga vez E.: Histoskopski pregled preparata jetre 30 ovaca, Act. Zavoda za patološku anatomiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu br. 14, 17. V 1964. 19. Gračani n M.: O elektivnoj sposobnosti biljaka. Veterinaria IV, 4 62ll—627, Sarajevo 1955. 20. Lari n I. V. i sarađnici: Kormovye rastenija senokosov i pastibšč SlSSR. Tom. II, Moskva — Leningrad 1951. 21. Miljkovi ć K.: Odnos pašnjaka i šuma u aridnim oblastima. Krš Jugoslavije, Split 1957. 22. Morriso n F. B.: Feeds and feeding. The Morrison Publishing Company, Ithaca, New York, 1948. 23. Šmalcel j I.: Zanovijet kao brst i listinac za ovce. Stočarstvo IX, br. 9—10, Zagreb 1955. |