DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ISPITIVANJE I UTVRĐIVANJE VREMENA PROLAŽENJA* Ing. Z. TOMAC U gospodarskoj jedinici »Suho« ispitivan je prirast metodom izvrtaka. Suho je preborna šuma jele i bukve na vapnencu, prosječno 1.200 m nadmorske visine. Jedinica je velika 5.267,41 ha. Staništa su različita, te imade za svaku vrstu različitih boniteta. Ispitivanja prirasta su vršena za skupine odjela (gospodarske klase) istog boniteta odvojeno. U ovom prikazu uzet je karakterističan slučaj. Takovih, a još karakterističnijih imade u svima jedinicama gdje je prirast ispitivan. Na izvrcima dužine 2,5 cm očitani su godovi, i izračunati prosječni medijani (srednja vremena prolaženja). U tom je poslu uzeto da se rezultati odnose na stabla tih promjera kako su u času bušenja izmjereni. Rezultati su bušenja navedeni u tabeli 1 kol. 2. Dakle, uzeto je da se ispitana i utvrđena vremena prolaženja odnose linearno na one debljinske stepene kojima su pripadala ispitivana stabla u času ispitivanja. To je tako uzeto jednostavnosti radi, no s obzirom na to da se godovi na izvrtku u stvari broje od nekog nižeg promjera (unapred prema posljednjem godu) to se dobiva podatak: — ne koliko je u prošlosti prirašćivalo stablo od današnjeg promjera, dakle ne vremena prolaženja važeća za stabla današnjih (mjerenih) debljina, — nego kako je prirašćivalo isto stablo od tog tanjeg promjera do današnjeg, pa je očito da se izmjereni podaci na konkretnim stablima ne odnose na isklupirane promjere već na tanje. To je poznato. Na to su upozorili francuski i naši autori — Gazin, d´Alverny, Klepac, Miletić i dr. Poznato je da se pomoću 2,5 cm dugog izvrtka dobijaju podaci za 5 cm tanja stabla, odnosno ako želimo podatke za određeni promjer, to moramo bušiti stabla za 5 cm deblja od tog promjera. Kako se kod traženja podataka o vremenu prolaženja kolektiva kroz određeni stepen sredine (d+2,5) radi o * Pod pojmom vremena prolaženja podrazumijeva se vrijeme potrebno da kolektiv stabala prođe — proraste — kroz jedan taksacijski stepen, na primjer od (d — 2,5) do (d + 2,5) cm. ! Klepac : vrijeme prijelaza T Miletić : vreme zadržavanja Sd Bourgenot: Temps de sejour S (Prelaz, preći je pojam kratkotrajnog kretanja preko nečega, a označava sam tre nutak prelaženja na mjestu prelaza. Zadržavanje uklapa u sebi izvjesnu statičnost, nepokretnost. Prolaženje je trajno kretanje. Vlak prolazi od nekuda — kroz neko područje — nekamo. Dakle vremenski dulje kretanje između stanica. Vlak je prošao. Po analogiji mi se čini da izraz prolaženje više karakterizira sam pojam »kretanja« stabala u taksacijskom smislu, a u duhu je našeg jezika, te ga upotrebljavam). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ispitivanju vremena potrebnog da stabla od donjeg ruba stepena (d) odebljaju i prođu gornju granicu stepena (d+5), to se u stvari vrši ispitivanje prirasnih sposobnosti kolektiva stabala kojih je srednji promjer jednak debljini praga toga taksacijskog stepena (d) odnosno kolektiva u granicama (d—2,5) do (d+ 2,5) (Miletić), Dakle da se utvrdi vrijeme prolaženja kroz stepen sredine (d+2,5) treba utvrditi podatke za stabla promjera od (d—2,5) do (d+2,5) cm. Da bi se dobili podaci za ove promjere treba bušiti stabla 5 cm deblja, to jest od (d+2,5) do (d+7,5) cm. Znači: prosječno vrijeme prolaženja kroz stepen sredine (d) dobije se bušenjem kolektiva stabala raspona od (d+2,5) do (d+7,5) to jest sredine (d+5) cm. Obrnuto bušenjem stabala kolektiva raspona od (d) do (d + 5), dakle sredine (d+2,5) dobiju se podaci za stepen sredine (d—2,5) cm. Prema tome ako je bušen kolektiv od (d) do (d + 5) dakle sredine (d+2,5) podaci se odnose na stepen sredine (d—2,5) cm. U našem su primjeru bušenja izvršena u kolektivu od (d) do (d + 5) sredine (d+2,5) (to su taksacijski stepeni), te se podaci odnose na sredine stepena (d—2,5) cm. Međutim, trebamo podatke za kolektiv sredine (d) odnosno za prag taksacijskog stepena kod promjera (d). Vidi šemu 1. X . \ -< 1 i J 123 ´* I » ´ ti Graf. 1. »Rektifikacija« podataka može se izvršiti pomoću dobro crtane krivulje medijana. Naime, kod crtanja krivulje utvrđenih medijana ispitanih stabala vrijednosti ordinata se nanose pomaknuto za 2,5 cm u lijevo. Vidi tabelu 2 i graf. 1. Nakon crtanja krivulje očita se iz iste traženo vrijeme za odnosni stepen kako je u tabeli 3 označeno. Važnost iznesenoga pokazuje se na navedenom primjeru iz gospodarske jedinice Suho. Vidi graf. 2 i tabelu 1 koL 3. Kako je vidljivo iz grafikona i tabele prava vremena prolaženja za dotični stepen su nešto kraća u prvome dijelu a dulja u drugome dijelu niza debljin |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 21 <-- 21 --> PDF |
skih stepenova, nego što bi bila kod linearne primjene dobivenih podataka mjerenih stabala na stabla iste debljine (poklapanje mjerenih — bušenih i faktično istraženih promjera). Graf. 2. Ovo je značajno, jer promjene ne nastupaju jako očito, te treba pažljivo promatrati tok krivulje u cjelini, a posebno njen srednji dio i završetak, jer se baš tu može, kako je pokazano, samo uslijed lošeg tretiranja dobrih podataka doći do krivih zaključaka. Očito je da poistovjećivanjem bušenih i promatranih stepenova relativno kraća vremena prelaženja (desna polovina grafikona) nepravilno se primjenjuje na stepene u kojima su se ona već de facto produžila. Upotrebljavajući pak vremena prolaženja kao kriterij za utvrđivanje sječne zrelosti na taj način dolazimo do produžavanja sječne starosti stabala i njihovo čuvanje u sastojim iako ona već nemaju ekonomskog opravdanja. Tehnički se može pomoći, odnosno može se postići podudaranje podataka mjerenih i bušenih stabala na taj način da se za ispitivanje vremena prolaženja pomoću izvrtaka upotrebljava isključivo za taj posao upotrebljiva »prirasna promjerka«. Ta je promjerka kao i sve ostale samo su joj oznake pomaknute za 2,5 cm u desno, tako da između čvrstog kraka i početka brojeva ostane neobrojčan dio točno 2,5 cm. Iza toga se nastavlja na metričkom kraku normalna skala uređajnih stepenova. Kad je uređajna služba umjesto centimetarskih promjerki već prihvatila zaokružene, nema razloga da se i ova ne prihvati kao isključivi alat za utvrđivanje prirasta (slika 1.). Tabela 1. kolona 4 i 5 pokazuje razlike iz kolona 2 i 3. U slučaju primjene utvrđenog prirasta na stepene faktično mjerenih stabala dobiva se nešto niži — beznačajno niži — prirast što samo po sebi nema važnosti i može se uzeti kao faktor sigurnosti (Klepac). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 22 <-- 22 --> PDF |
No značajniji je tok vremena prolazenja u analizi toka rasta i prirasta, kako je u ovom prikazu objašnjeno. Zato treba vremena prolazenja maksimalno tačno utvrditi. Upotrebom »približno dobrih« vremena prolazenja u kritičnim stepenima (u slučaju poistovjećivanja bušenih i ispitanih promjera) prikazuje se maksimalna veličina debljinskog prirasta po prilici za jedan stepen duže, čime se i sječna 2relost odgađa za 5 cm što može biti nerentabilno — jer se sad više ne radi o sitnoj razlici od 1 do 2 godine, nego o cijelom trajanju debljanja za svih 5 cm( jedan stepen) što pak može iznositi i cijele dvije ophodnjice (po 10 godina). Debljina stabala (stepen) 1 10—15 16—20 21—25 26—30 31—35 36—40 41—45 46—50 51—55 56—60 61—65 66—70 71—75 76—80 Jela II/III m e d i »linearni« 2 33,0 29,5 26,0 23,0 20,5 18,0 16,5 15,5 14,5 14,5 15,0 15,5 16,5 18,5 Slika 1. bonitet ] a n »stvarni« 3 31,5 28,0 24,5 22,0 19,5 17,5 16,0 15,0 14,5 15,0 15,5 16,0 17,5 19,5 Rgodina 4 + + + + + + + + — — — — — 1,5 1,5 1,5 1,0 1,0 0,5 0,5 0,5 0 0,5 0,5 0,5 1,0 1.0 TABELA 1 a z 1 i fe a c/o 5 + 4,8 + 5,4 + 6,1 + 4,5 + 5,1 + 2,9 + 3,1 + 3,3 0 — 3,3 — 3,2 — 3,1 — 5,7 — 5,3 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1 I i 10 12,5 15 t ! 12,5 đ ! d—L,5 ! d ! d—2,5 i_ —´——! Dr Z. Miletić: TABELA 2 Izmjereni medijan Upisuje se kao u stepenu sredine ordinata kod promjera 1 2 3 10—15 12,5 10,0 16—20 17,5 15,0 21—25 22,5 20,0 26—30 27,5 25,0 76—80 77,5 75,0 TABELA 3 Za sredinu Pripadna stepena ordinata 1 2 12,5 12,5 17,5 17,522,5 22,5 77,5 77,5 ŠJ MA 1 1 i 17,5 20 cm Mjerilo i 17,5 cm Taksacijski stepeni Prag stepena d+2,5 ! Sredina stepena d + 5 Raspon stepena UTVRĐIVANJE VREMENA PROLAZENJA TREBA utvrditi podatke za kakav kolektiv sredine (d) d+5 ! ! BUŠITI treba u kolektivu sredine (d + 5) d+2,5 Stvarno je bušeno u kolektivu ta´ksaoijskih ! stepenova (d + 2,5) UTVRĐENI podaci SE ODNOSE na kolektiv sredine (d—2,5) POTREBNA JE REKAPITULACIJA LITERATURA: Vreme prelaza i vreme zadržavanja, išumarstvo 9, 10/1957. |