DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 15 <-- 15 --> PDF |
sekti koji u drvetu buše, omogućuju njihovim parazitima da ih otkriju. Za mužjake komaraca je udarac krila ženki pijev sirene (6). U korišćenju ovih zvukova učinjeni su početni uspjesi. Ali se još nije izašlo iz interesantnih eksperimenata. Tako se nastojalo privući mužjake moskitosa pomoću gramofonskih ploča na kojima su bili snimljeni šumovi, koje ženka uzrokuje treperenjem svojih krila. Mužjaci su bili privučeni mreži nabijenoj elektricitetom i na taj način ubijeni. Neki istraživači su mišljenja da ta metoda po kojoj bi se moglo utjecati na insekte u slobodnoj prirodi pomoću šumova također ležd u području mogućnosti. Neki su istraživači ustanovili da se čvorci razlete, kada sa gramofonske ploče čuju zapomaganje njihovog druga. Moguće to vrijedi i za insekte. To bi trebalo ispitati u posebnim laboratorijima. Tako ultra zvuk ubija u nekoj posudi u laboratoriju sve ličinke moksitosa, on ubija i druge organizme u vodi. I mušice koje prenose žutu groznicu mogu se ultrazvukom u sekundi u zraku ubiti. Moguće će se ti eksperimenti mcći jednog dana pomoću čuda elektronike ostvariti izvan laboratorija na velikim područjima. Ali ima i drugih načina biološke borbe protiv insekata, koji su također podloženi bolesti bakterija i virusa. Da insekti mogu oboliti bilo je poznato još u vremenu Aristotela. Insekte uništavaju i gljive, praživi, mikroskopski sitne životinjice te bakterije i virusi. Svi ti organizmi mogli bi nam pomoći kod suzbijanja insekata. Zoolog Meč ni kov uočio je već u 19. stoljeću takovu upotrebu mikroorganizama. U prvoj polovici 20. stoljeća je ideja suzbijanja insekata biološkim putem uz pomoć mikroba postepeno napredovala. Tako se na pr. koncem tridesetih godina ovog stoljeća otkrilo da se jedan štetnih japanski insekt može suzbiti pomoću Bacillus papillia. Gcd. 1911. otkriven je u Thüringen u u Njemačkoj već spomenuti Bacillus thiiringiensis. U njegovim se štapićima zajedno sa sporama stvaraju i kristalići bjelančevine, koji su za neke insekte jako otrovni, osobito za gusjenice moljaca. Za kratko vrijeme nakon što su gusjenice požderale lišće, koje je sa ovim toksinom bilo presvučeno, one postaju uzete, prestaju žderati te brzo ugibaju. Za praktične svrhe je osobita prednost što se žderanje gusjenica neodložno prekida, jer cd momenta primjene tog bacila, na biljkama prestaje svako oštećivanje. Preparati koji sadrže spore Bacilus thuringiensisa danas se već proizvode u SAD i drugdje pod raznim trgovačkim imenima. U nekim se državama vrše pokusi u slobodnom prostoru. U Francuskoj i Njemačkoj na kupusnom bijelcu, u Jugoslaviji na borovom četnjaku gnjezdaru te drugim prelcima a u SSSR na gusjenicama četnjaka. U Panami se god. 1961. počelo sa istraživanjima kako bi se sa ovim insekticidnim bacilom uništio štetnik korijenja banana, te suzbile gusjenice savijača, koje su oštećivale površinu banana. U istočnim šumama Kanade i SAD moguće će se pomoću insekticidnih bacila moći riješiti pitanje smrekovog savijača i gubara. U obim se zemljama počelo god. 19&0. sa pokusima na terenu sa preparatima od Bacillus thuringiensisa. Pokusi daju dobre nade, pogotovo otkako su pronađene pogodne supstance koje su dobri nosači bacila, te lako prenose njihove spore i zadržavaju ih na iglicama drveća. Ovdje posebno ističemo da se posljednjih godina osobito intenzivno radi u laboratoriju Zaštite šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu na istraživanjima o mogućnosti suzbijanja borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schfif) — biološkim i kombiniranim metodama. Vršeni su pokusi sa insekticidom Panta |