DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 13 <-- 13 --> PDF |
O tom drugom putu R. Carso n kaže slijedeće: »Ne smijemo više primati savjete od ljudi, koji nas uče da naš svijet moramo prožeti otrovnim kemikalijama. Treba se okrenuti i vidjeti, koji nam put još stoji otvoren. Svi učenjaci koji se tim bave stoje na stanovištu, da taj put treba tražiti u biološkim rješenjima. Biološka metoda počiva na tačnom poznavanju živih organizama, koje nastojimo suzbiti. Ona ujedno uzimlje u obzir ukupnu životnu zajednicu, kojoj ti organizmi pripadaju. Specijalisti na različitim stručnim područjima velikog polja biologije radeć uporno daju nam sve veći broj svojih priloga. Entomolozi, patolozi, genetičari, fiziolozi, biokemičari i ekolozi svi oni na osnovu iskustva i stvaralačkih misli stvaraju novu znanost biološko suzbijanje štetnika, koja se sve više oformljuje. U Americi je ta znanost započela prije 100 godina kada se počelo uvoziti prirodne neprijatelje insekata, koji su ugrožavali farmere«. Autorica dalje navodi primjere biološke borbe protiv štetnika. Među najzanimljivije nove biološke metode spadaju pokusi koji iskorišćavaju nagonsku silu životne energije neke vrste insekta u cilju njihovog uništenja. Vrlo je zanimljiva tehnika steriliziranja mužjaka, koju je u SAD razvio entomolog Knipling sa svojim saradnicima. Po metodi Dr Knipling a steriliziranjem izvjesnog broja mužjaka postizava se, da ženke proizvode samo neoplođena jaja. Ako se to više puta opetuje, populacija izumire. U cilju rješenja tog problema mnogi su istraživači nastojali da pronađu najpovoljniju metodu steriliziranja insekata. Nekim istraživačima je u laboratorijima uspjelo da mužjake nekih 12 vrsta insekata steriliziraju sa rentgenovim i gama zrakama. Tako je Kniplin g god. 1954. uspio na otoku Curacao po toj metodi potpuno uništiti muhu, koja je legla na ranjava mjesta na govedima jaja, pa su se iz jaja izležene ličinke hranile goveđim mesom. Goveda napadnuta sa više muha su ugibala. Kniplin g je u laboratoriju sterilizirao mužjake te muhe. Tada je svaki tjedan te sterilizirane mužjake prenašao avionom na otok i tu ih je u dovoljnoj množini pustio u slobodu. Već 7 tjedana nakon početka ovog postupka opasna je muha na otoku nestala. Taj je postupak god. 19´57/5´8 ponovljen na Floridi u daleko većem opsegu, kada je tamo pušteno oko 3,5 milijuna takovih umjetno uzgojenih muha. I tu je bilo uspjeha. Možemo se nadati, da će se ta metoda moći primijeniti i pri suzbijanju nekih drugih vrsta štetnih insekata. Ova će mogućnost ovisiti o načinu života o gustoći populacije i reakciji na zračenje. Tom je metodom postignut veliki uspjeh kada je u nekim područjima iskorijenjena ce-ce muha, koja u Africi na preko 11 milijuna km2 ugrožava zdravlje ljudi, a niti se na tom području mogla uzgajati stoka (6). U najnovije doba učinjeni su pokusi da se insekti steriliziraju kemijskim sredstvima. Pokus je izvršen sa muhom na jednom otoku blizu Floride (1961). U laboratoriju je hrani za muhe dodano izvjesno kemijsko sredstvo koje je na njih djelovalo sterilizirajuće. Tako sterilizirane muhe puštene su na otok. U roku od 5 tjedana gotovo je nestalo muha na tom otoku, sve dok iz okoline nisu došle nove muhe. Ali pokus je uspio. Za pokuse radijacijom potrebno je u laboratoriju uzgojiti veći broj steriliziranih muških insekata nego ih u populaciji u slobodnoj prirodi ima. Kod muha kojih je u prirodi razmjerno malo to je lakše provesti, nego kod kućne muhe. Kemijsko sterilizirajuće sredstvo moglo bi se sjediniti sa nekom mekom |