DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Predviđa se, da se sredstva za zaštitu bilja klasirana kao otrovi br. 1 izdaju samo uz posebnu dozvolu vlasti. Prijedlog zakona predviđa nadalje obligatorno preispitivanje, izdavanje dozvola i označivanje svih sredstava za zaštitu bilja. On treba da dade podlogu, da se osigura isključenje svih po zdravlje štetnih utjecaja za čovjeka i domaće životinje kao i biološki, fizikalno i kemijski nepoželjnih uzgrednih djelovanja po biljke, tlo, vode i čitave biocenoze. Taj zakonski prijedlog ujedno predviđa opunomoćenja za unapređenje i primjenu bioloških odnosno integriranih metoda suzbijanja štetnika (Anzeiger für Schädlingskunde H 1, Berlin 1966). U nas se prvi puta javno opširnije raspravljalo o pesticidima na Savjetovanju o pesticidima, koje se održalo u Opatiji mjeseca januara 1961. U referatima tog kongresa je na osnovu statističkih podataka ustanovljeno, da je i u nas trovanje ljudi, životinja i ptica pesticidima u porastu. Podaci o trovanjima životinja i ptica po šumama kao posljedice akcija uništavanja štetnih insekata manjkaju. Ali prema zapažanjima pojedinaca kod tih akcija često i po našim šumama ugiba veći broj ptica. U tijelima raznih ptica predatora kao i u njihovim neoplođenim jajima utvrđeni su ostaci toksičkih kemikalija. Cak i subletalne doze uzrokuju redukciju njihove plodnosti. Prodaja pesticida na bazi perzistentnih kloriranih ugljikovodika gotovo je u svim zemljama slobodna, vrlo proširena i uobičajena, što je svakako vrlo neoprezno a može biti i opasno. U nas postoje propisi Osnovnog Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetnika (SI. list FNRJ 26/1954) prema kojima se sredstva za zaštitu bilja mogu staviti u promet samo po dobivenoj dozvoli. Dozvolu izdaje Savezna uprava za zaštitu bila samo za ono sredstvo, koje je nakon kemijskog fizikalnog i biološkog ispitivanja u najmanje dvije ovlaštene naučne ustanove za zaštitu bilja pokazalo povoljne rezultate. Ali ako se radi o sredstvu za koje je propisan jugoslavenski standard, onda se može izdati dozvola i bez navedenih ispitivanja. Isto tako ako se radi o uvoznom sredstvu, koje se pokazalo efikasnim u drugim zemljama. Osim imena sredstva te datuma i broja izdane dozvole mora na omotu sredstava otrovnih za ljude biti nacrtana mrtvačka glava, a kod onih otrovnih za pčele treba da stoji natpis »otrovno za pčele«. U SI. listu FNRJ br. 30-1961. odštampano je rješenje u kojem su nabrojena kemijska sredstva i preparati, koji se smatraju otrovima, a u broju 45 i 25/1961 tog SI. lista donesene upute, kako bi se očuvali ljudi i toplokrvne životinje kcd uskladištenja i rukovanja s tim otrovima. U svesku 8—10 Biljne zaštite iz god. 1964. naći ćemo i pregled sredstava za zaštitu bilja u Jugoslaviji, te sve potrebne podatke o tim sredstvima kao što su naziv sredstava, aktivna tvar, proizvođač i primjena. Podatke o otrovnosti pesticida, koji se kod nas primjenjuju nalazimo u članku inž. B r i t v e c a koji je izašao u Biljnoj zaštiti br. 6/1962. Tu se nalaze za najvažnije pesticide i podaci o karenci i toleranci. Pod karencom razumijeva se najkraće vrijeme, koje je neophodno da prođe od posljednjeg tretiranja do berbe, odnosno konzumacije bilja. Za biljke i njihove plodove, koji služe ljudima i životinjama za hranu određuju se tolerance. To su one maksimalne količine ostataka (rezidua) kemijskih sredstava, koje smije sadržavati bilje i plodovi a da ne budu opasni za zdravlje ljudi i životinja. Tolerance se izražavaju sa ppm tj. dijelovima neke tvari na milijun dijelova druge tvari ili su to miligrami na kilogram. Autor donosi za najvažnije pesticide evropsku i američku listu tolerance. Zanimljivi su toksikološki podaci |