DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 78 <-- 78 --> PDF |
cftuana tcućna literatura Heg i G.: Illustrierte Flora von Mittel- Europa, Bd. III/l. Izdao Prof. Dr. K. H. Reching e r, Carl Hanser Verlag, München, p. 452. Poznato velebno djelo »Illustrierte Flora von Mittel-Europa«, koje je Prof. dr G. He g i izc´avao od 1906.—1931. i koje je obuhvatilo 7 svezaka u 13 velikih knjiga, smatrano je osnovnim botaničkim djelom iz područja flore srednje Evrope. Osvojilo je to ime svojim temeljitim opisom vrsta, odličn.´m koloriranim crtežima, kao i crtežima važnijih detalja i areala, dobrim fotografijama, determinacicnim ključevima i dr. Djelo je obuhvatilo oko 150 temeljito i 200 kraće opisanih porodica. Prije 3 decenija pristupilo se izdavanju novog izdanja H e g i j e v a djela. Svezak I objavljen je 1935. na 528 str., sa 41 koloriranom tablom, te 280 crteža i fotografija u tekstu. Izdao ga je Prof. dr K. Su esse nguth , München, uz suradnju Dr. E. Bergdolta i Dr. J. Zimmermann. Obuhvaćene su: Pteridophyta, Coniferae, Typhaceae, Sparganiaceae, Potamogetonaceae, Najadaceae, Juncaginaceae, Alismataceae, Hydrocharitaceae i Gramineae. Svezak II. objavljen je 1939. na 532 str., sa 35 koloriranih tabla, te 439 crteža i fotografija u tekstu. Izdao ga je Prof. dr K. Suessenguth, München. Obuhvaćene su porodice: Cyperaceae, Araceae, Juncaceae, Liliaceae, Dioscoreaceae, Iridaceae, Amaryllidaceae i Orchidaceae. Drugo izdanje nastavljeno je svescima III i IV. Došli smo do sveska III/l, koji nas posebno zanima, jer sadrži veći broj porodica šumskog drveća. U drugom izdanju sveska nalaze se i podaci koji se odnose na nova nalazišta, nove vrste, varijetete i druge svojte, kao i razni podaci iz grana nauke kojih prije nije bilo, kao što su to podaci iz područja citogenetike, fitosociologije, polenanalize i dr. U novom izdanju nastojalo se uz morfološke i geografske osobine obuhvatiti nova dostignuća, a ujedno dati i povezanost vrsta, rodova i porodica. Domaća imena biljaka su dopunjena, a dodani su i podaci o monografskoj i specijalnoj lite raturi za pojedine vrsto Tekst je popraćen brojnim fotografijama, crtežima i kartama. Nove kolorirane table otisnute su u 4 boje. Iz prvog izdanja preuzeti su mnogi crteži. U svesku III/l obuhvaćeno je 5 sveščića izdanih 1957. i 1958. U svesci III/l obuhvaćen je prvi dio đvosupnica. Djelo je preradio i izdao Prof. dr Rechinger uz saradnju još 7 suradnika. Tekst je popraćen sa 13 obojadisanih i 4 jednobojno table, te 191 crtež i geografske karte. U djelu su obuhvaćene porodice: Juglandaceae, Myricaceae, Salicaceae, Betulaceae, Fagaceae, Ulmaceae, Moraceae, Cannabaceae, Urticaceae, Loranthaceae, Santalaceae, Aristolochiaceae i Polygonaceae. Na kraju je dodan registar njemačkih, zatim stranih, kao i latinskih imena biljaka. Djelo i dalje ima veliku vrijednost, iako s obzirom na naše prilike i naše drvenasto bilje nije potpuno. Ono i dalje zadržava kod obrade materije srednjoevropsko obilježje. U djelu ne nalazimo mnoge podatke koji se odnose na naše drveće. U tome pogledu više smo očekivali od obrade rodova: Carpinus, Celtis, Fagus, Populus, Quercus, Ulmus i dr. Unatoč tome, napose s obzirom na zeljasto bilje i njegovo učošće u sastavu vegetacije, djelo ima veliku vrijednost. Dr M. Anić Jör g Barner : Eksperimentalna ekologija uzgoja kulturnih biljki (Eksperimentelle Ökologie des Kulturpflanzenanbaus). Problemi, metode istraživanja i upotreba kod kultura tala. 231 strana, 113 slika i dijagrama. Izdanje: Paul Parey, Hamburg i Berlin, 1965. DM 46.— u platnu. Autor je šef sekcije za eksperimentalnu ekologiju r»a baden-würtemberskom šumarskom pokusnom i istraživačkom zavodu i docent na univerzitetu u Freiburgu i. B. Iz područja eksperimentalne ekologije do danas je obrađen tako veliki broj detaljnih problema, da se je skoro nemoguće |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 79 <-- 79 --> PDF |
snaći među njima. Zbog toga je osobito važan sistematski i cjelovit prikaz savremene eksperimentalno-ekološke istraživačke metodologije uzgoja kulturnih biljaka. Takav originalan prikaz u obliku udžbenika sa uvodcm u eksperimentalnu ekologiju napisao je J. Barner. Želio je prikazati pregledno i jasno sažeto osnovnu problematiku na tom području. Nije ulazio u detaljne opise tehničkih uređaja i sprava, upotrebljavanih kod istraživanja, budući da se ta sredstva (uređaji, instrumenti, aparati) sa razvojem nauke neprestano mijenjaju, usavršavaju i gube brzo na značenju. Ograničio se je na općeniti opis glavnih standardnih sprava i njihovog djelovanja. Time je olakšao čitaocu novajliji, razumijevanje načina i ciljeva eksperimentalno- ekološko istraživačkog rada. Unatoč tome ipak može svako da crpi iz tog udžbenika podstrek za obrađivanje problematike. Autor je opisao oko 70 različitih istraživačkih metodologija i odgovarajući istraživački uređaj. Ujedno sa opisom tehnike istraživačkog rada nabraja i tumači oko 70 različitih primjera, u kojima su upotrebljene opisane metode. Tumačenje je popraćeno slikama, tabelama i dijagramima. Nas osobito interesira među navedenima, primjer eksperimentalno-ekološkog istraživanja 8 različitih tehnika pošumljavanja Krša na slovenačkom Primorju u ekolosko- okslremnim prilikama. Objekt za ovo istraživanje pripremio je g. 1958 (uz saradnju tadašnje Sekcije za pošumljavanje i melioraciju Krša u Sežani), Institut za šumsku i drvnu privredu Slovenije u Ljubljani, a istraživala ga je njemačka naučna ekipa Barner-Viehweg sa svojim priborom i uređajem ljeti godine 1959. Odabrali smo 8 različitih načina sađenja na koje smo* po matematičko-statističkoj metodi osnovali pokusnu kulturu crnog bora na buri veoma izloženoj goloj kamenjari na krševitoj ravni u Petrinjama. Istraživanja, koja su trajala mjesec dana, obavljena su bila najmodernijim spravama. U kulturi su mjerili vlagu, temperaturu, vjetar, asimilaciju, transpiraciju i disanje. Dobiveni podaci obrađeni su i preneseni u koordinatni sustav i stavljeni u odnos sa srednjim godišnjim visinskim izbojcima i njihovom težinom u posušenom stanju. Istraživanja su pokazala, koji je od proikušanih 8 načina sađenja ekološko najmanje opterećen i zbog toga biološko i privredno najuspješniji. Tri godine kasnije (1962) izvršena kontrolna mjerenja borove pokusne kulture potvrdila su u cijelosti ranije dobivene rezultate. Materija udžbenika prikazana je veoma pregledno, logično raspoređena, dosljedno postavljenoj shemi, obrađena jezgrovito i sažeto i lako shvatljivo. To će čitaocu olakšati razumijevanje izložene problematike. Unatoč tome naći će u toj knjizi mnogo podstreka za svoj daljnji rad i na području eksperimentalne ekologije iskusan šumarski stručnjak. Sadržina udžbenika razdijeljena je na 8 poglavlja. U I.—III. poglavlju autor nas upoznaje sa historijskim razvitkom eksperimentalne ekologije, sa njezinom osnovnom problematikom, sa metodologijom i sa praktičnom upotrebom postignutih naučno-istraživačkih rezultata. Dalje navodi nekolicinu eksperimentalno istraženih primjera kultiviranja privrednih biljaka u ekološko ekstremnim prilikama. Na kraju iznosi kratak i jezgrovit opis upotrebljavanih instrumenata, tehnike mjerenja različitih ekoloških elemenata i kontrolne tehnike tih mjerenja te navodi, kakvi se zahtjevi stavljaju u pogledu kvalitete i pouzdanosti tih instrumenata. U IV. poglavlju obrađena su mjerenja djelovanja ekoloških faktora na uzgoj kulturne biljke. Ti faktori su: svjetlost, temperatura, vlaga, reljef (ekspozicija i inklinacija), vjetar i tlo. Ti faktori odn. njihovo djelovanje analizirani su sa gledišta problematike, metodologije i aplikacije. U V. poglavlju obrađeno je mjerenje promjena, koje nastupaju u ponašanju i obliku kulturne biljke pod uticajem ekoloških faktora. U ova mjerenja autor ubraja: fenološka osmatranja i fenometrična, morfološka te fiziološka mjerenja. Osim toga ovamo pripada i pitanje konstitucionalnih prilagođivanja biljaka na djelovanje ekoloških faktora. Morfološka mjerenja obuhvataju morfometriju biljke i njezinih organa te mikrometriju. Fiziološka mjerenja odnose se na puci (stome) i njihovu promjenu, na traspira ciju, asimilaciju, disanje (biljke i njezinog korenskog sustava) i na kretanje hranlji vih tvari u biljci. U VI. poglavlju autor opisuje nekoje eksperimentalno-ekološke istraživačke u redaje i aparate. U VII. poglavlju rastumačeni su glavni principi i tehnika eksperimentalno-eko loškog istraživanja. U VIII. (posljednjem) poglavlju prikaza ne su glavne oblasti eksperimentalno-eko loškog istraživanja, i to: kulturne tehnike i melioracije tla, vodno gazdinstvo, biljna genetika i zaštita bilja. 261 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Autor je izradio i registar, koji omogućava da se udžbenik upotrijebi također kao leksikon. Naročita odlika tog udžbenika jeste njezina bibliografija, koja obuhvata oko 1600 savremenih naučnih djela, rasprava i prikaza i specijalne problematike ekspertimentalno- ekološke oblasti. Ova bibliografija omogućava čitaocu orijentaciju u inače skoro nepreglednom mnoštvu specijalne literature. Unatoč naslovu iz kojeg izlazi da se radi o eksperimentalnoj ekologiji kulturnih biljaka, svi su primjeri uzeti iz šumske oblasti te se odnose na šumsko drveće. Isto tako je obrađena problematika crpljenja iz područja šumske ekologije. S obzirom na savremeni razvoj tehnike uzgoja šuma, koja se sve više oslanja na nauku o šumsko uzgojnim osnovama i njom povezanu eksperimentalnu ekologiju, dalje s obzirom na industrijsku produkciju drveta van šume (u drvnim plantaža ma), koja sve više zauzima maha van naših granica, pa i kod nas — možemo ovaj udžbenik samo da preporučimo šumarskim stručnjacima. Osobito onima, koji se bave suvremenim uzgojem i uređivanjem šuma i produkcijom drveta u plantažama, te razumije se, šumskom ekologijom. Miklavžič OBAVIJEST Njemački Savez šumarskih istraživačkih instituta (predsjednik prof. K. Mantel) u sporazumu sa predsjednikom IUFRO-a prof, dr dr h. c. J. Speer-om javlja, da će se održati slijedeći Kongres IUFRO-a između 4. i 9. rujna 1967. u Munchenu. U vezi sa Kongresom obavit će se stručne ekskurzije po čitavom podru.čju Savezne republike. Sekretarijat je Kongresa u Münchenu 13, Amalienstr. 52/11. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 81 <-- 81 --> PDF |
„UNIKOMERC inostrana zastupstva ZAGREB Varšavska 4/polukat Telefoni: 39-662, 39-646 zastupa poznate svjetske firme ANDREAS STIHL: proizvođača raznih tipova motornih pila za eksploataciju i uzgoj u šumarstvu. GUTBROD: proizvođača svih vrsta poljoprivrednih strojeva kao kultivatora, ručnih motornih kopačica, kosilica i malih traktora. ZA SVE INFORMACIJE, IZVOLITE SE OBRATITI NA GORNJI NASLOV. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Pitanje separata Skupoća posebno složenih i otisnutih separata bila je trajan problem autora, uredništva Š. L., a i tiskare. Ponekad su iznenađeni autori morali žrtvovati sav honorar i još nadoplaćivati za svoj separat. Da se izbjegne svim prigovorima odlučeno je, da će se autoru (koji pravovremeno naruči separate) dati besplatn o 30 separata u sirovu obliku tj. u obliku prelomljenih araka izlučenih iz mase araka redovnog tiska. Ostalo: rezanje, izdvajanje tuđeg teksta i uvez — bit će stvar autora. Jedino molimo da separate naruči samo tko ih zbilja treba, da nam ne bi nastali nepotrebni troškovi. Uredništvo ŠUMARSKI LIST — glasilo inžen.era i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagirebu — Uprava i uredništvo: Z´agreb, Mažurarrćev trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 3071-8-359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. din. Poje dinci 20,00 N. din., studenti i učenici 5,00 N. din. Inozemstvo 10$ USA. — Tisak: Izda vačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |