DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 70 <-- 70 --> PDF |
čije«, a u ime Koordinacionog odbora šumskih gospodarstava Dalmacije ing. Davor Prgin pod naslovom »Položaj šumskoprivrednih organizacija na području Dalmacije «. Referat je dopunio ing. Žarko Vrdoljak. U diskusiji sudjelovali su prof, dr Potočić, ing. A. Šobat, Ivo Dragičević, ing. I. Visković, ing. D. Žeravica, ing. H. Budimir, ing. Š. Meštrović, ing. M. Popović, ing. M. Simunović, ing. I. Čolović i dr. Dogovoreno je da se na osnovi referata i diskusija donesu zaključci. ađ II 1. Predsjednik Saveza prof, dr Z. Potočić analizirao je rad u proteklom periodu koji se odvijao prema zaključcima Plenuma Saveza održanog u Bjelovaru. ađ. 2. Izvještaj o završnom računu za 18S5. godinu podnio je blagajnik Saveza ing. Viktor Bajić. Plenum je prihvatio izvještaj i zaključio da se radnicima-službenicima Saveza isplati razlika osobnih dohodaka u brutto iznosu od 2.810,59 n.d. u vrijednosti bodova osobnih dohodaka za 19G5. godinu koja proizlazi iz razlike od isplaćenih brutto osobnih dohodaka do ukupno osiguranih i odobrenih po financijskom planu i završnom računu za 1965. godinu. Tajnik: inž. Branimir Prpić, v. r. ad. 3. O sadržaju izvještaja Nadzornog odbora obavijestio je Plenum predsjednik Saveza usmeno, s time da se pismeni izvještaj dostavi naknadno društvima na uvid. ađ. 4. U diskusiji o izvještajima sudjelovali su ing. V. Hibler, ing. Tot, ing. S. Srnić, ing. S. Bevelakva, ing. J. Kulaš, ing. M. Blažević, ing. L. Vujić, ing. D. Jedlovski, ing. I. Čolović i dr. Izvještaje navedene pod ad. 1., 2 i 3. Plenum je prihvatio. Zaključeno je da bi trebalo ostvariti bolju suradnju između društava na terenu i Saveza. ađ. 5. Prijedlog proračuna prihoda i rashoda Saveza za 1966. godinu podnio je blagajnik Saveza ing. V. Bajić. Predloženo je, kao i usvojeno od Plenuma da pretplata za Šumarski list od 1. 1. 1966. godine iznosi: a) za članove Saveza 20,00 n. d. b) za studente i učenike 5,00 n. d. c) za organizacije 100,00 n. d. ađ. 6. Predloženo je i zaključeno da se godišnja skupština Saveza održi krajem lipnja o. g. u Gospiću i da se u stručnom dijelu raspravi o ulozi šumarstva i drvne industrije u privredi Like. Predsjednik: dr Zvonimir Potočić, v. ,r. ZAKLJUČCI sa savjetovanja o šumarstvu Dalmacije, Šume i šumska zemljišta u Dalmaciji zauzimaju cea 70l3/o cjelokupne površine. Površina obrasla drvolikom vegetacijom iznosi oko 460.000 ha, dcik je oko 350.000 ha neobraslo. Određeni je dio tih šuma i šumskih zemljišta postao u posljednje vrijeme izvanredno važan ne samo za pojedine privredne grane kao što su turizam, elektroprivreda, poljoprivreda, saobraćaj, i si., i ne samo za uža, lokalna područja, nego i za ekonomiku republike, pa i cijele zemlje. Međutim, stanje šumske vegetacijo i njeno rasprostranjenje ne odgovara ni blizu zadacima koje bi ona trebala da vrši. Upravo ondje, gdje je značenje šumske vegetacije danas izbilo svom svojom oštrinom (priobalna područja, magistrala), ondje je ima najmanje; ondje gdje ona treba da štiti tlo od erozije i da regulira režim voda , ondje je njeno stanje ili sasvim loše (šikaraste formacije), ili je — uopće nema. Postojeći vodotoci su ili klasične bujice, ili imaju bujični karakter (Cetina ima oscila održanom u Splitu 22. travnja 1966. god. čiju´ od 8 m3/sec. ljeti do 1.20O m3 zimi). Dvije trećine postojećih šuma su degradirane šume, šikare i makije. Stanje nije ništa povoljnije ni u Hrvatskom primorju pa ni u Istri. Briga za održavanje šumske vegetacije i njeno unapređenje povjerena je šumskoprivrednim organizacijama; njihovi radni kolektivi treba da gospodare tim oskudnim šumama i praznim šumskim zemljištem onako kako to društvo od njih očekuje, i uz to da tom svojom aktivnošću uzdržavaju sebe i svoje radne organizacije. Može se slobodno reći, da su šumskoprivredne organizacije na području Krša u postojećim uvjetima privređivanja ekonomski preslabe, da bi mogle izvršavati navedene zadatke. Desetak, naime šumsko-privrednih organizacija u Dalmaciji realiziralo je u 1965. god. ukupan prihod od cea 500 mil. (starih) dinara (raspon od 14 mil. do 100 mil.!). U fondove je izdvojeno oko 17 mil. din., amortizaeija osnovnih sredstava iznosila je |