DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 65 <-- 65 --> PDF |
skom bazom i na savremenoj tehnologiji. Odgovarajuća aktivnost Saveza bi spriječila da se kapaciteti dupliraju, da se novi prerađivački kapaciteti podižu bez osigurane sirovinske baze uslijed čega su prisiljeni, da rade ispod projektiranog kapaciteta (pilane i tvornice celuloze), da se podižu tvornice na zaostaloj tehnologiji i tehnici, da se projektira nestručno i bez ekonomskog računa. Usitnjenost šumskih gospodarstava jeste ozbiljna smetnja za racionalno korištenje materijalnih sredstava. Posebno se to odnosi na korištenje fondova s kojima šumarstvo kao cjelina raspolaže. Da bi održali potrajnost prihoda, mi bi morali sjeći u svim šumskim kompleksima, dakle u onima koji su otvoreni, kao i u onima gdje još nisu izgrađene komunikacije. Pošto su neotvorena u pravilu siromašnija šumska područja, koja nemaju dovoljno vlastitih sredstava, nameće se nužno potreba integracije tondovskih sredstava za gradnju šumskih komunikacija, koja sredstva bi se onda trošila tamo gdje su najpotrebnija. Integriranje tih sredstava moglo bi se obaviti; — zahvatanjem ekstra dohotka, koji proizlazi iz različitih prirodnih uslova; — okrupnjavanjem šumsko-privrednih organizacija; — ujedinjavanjem sredstava privrednih organizacija putem poslovnih udruženja i banke. Neophodno je da struka po tome zauzme svoj stav, kako u narednom periodu, ne bi došao u pitanje kontinuiran obim sječa u Jugoslaviji i snabdjevenost industrije drva potrebnom sirovinom. Što se tiče obima sječa i po tom pitanju nemamo jedinstven stav. Ti se stavovi razlikuju i za nekoliko miliona kubika. Ta nesigurnost u ocjeni sječivih masa, može imati teške posljedice na planiranu izgradnju preradbenih kapaciteta za mehaničku i kemijsku preradu drva. Mi se već sada susrećemo sa pojavom, da nam kapaciteti u proizvodnji celuloze i papira nisu pokriveni i nama bi moralo biti potpuno jasno, što možemo pokriti sječom vlastitih šuma, a što je nužno uvesti. Što se integracije tiče, istaknut je značaj povezivanja prerade drva sa šumarstvom, jer se tim putem može najuspješnije riješiti i trajno alimentiranje proizvodnih kapaciteta sirovinom, a i zatvaranje suvišnih kapaciteta. U tom pogledu postoji jedan pretjerani strah od povezivanja šumarstva i prerade drva, tj. da će nastati prelivanje sredstava iz šumarstva u preradu drva i da će se na taj način produžiti život onim preradbenim kapacitetima, koji objektivno nemaju uslova za rad. Međutim, mi imamo dovoljno mogućnosti, da praćenjem financijskih rezultata integriranih jedinica ustanovimo mjerila za realnu internu raspodjemu i kroz to stvorimo uslove, koji će onemogućiti svako prelijevanje iz jedne radne jedinice u drugu. Pošto je ulazak u integracione zahvate veoma složen problem, potrebno je da se prethodno utvrde kriteriji i faktori koji u određenim situacijama opravdavaju integracione zahvate i da se onda kolektivima dade mogućnost da korištenjem tih kriterija zauzmu slobodan stav za konkretni integracioni zahvat. Kod toga treba voditi računa o tome, da će u pojedinim slučajevima biti u interesu šumarstva, da se integrira s preradom, jer će na taj način osigurati plasman svojih proizvoda, dok će u drugom slučaju šumarstvo biti onaj faktor, koji će preradbenoj industriji osigurati trajnu perspektivu i racionalno investiranje. |