DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U to vrijeme nastaje prvi pisani dokument o šumama Like, prva, danas bismo rekli, pisana gospodarska osnova. U godinama 1764. do 1766, dakle prije ravnih 200 godina, vršeni su prvi radovi na sastavljanju šumsko privredne osnove za Liku. Tom prilikom izvršeno je prvo kartiranje šuma i utvrđen drvni fond, u ukupnoj masi od 17,391.778 komada, od čega za sječu 4,629.709 komada. Izvršena je razdioba šuma na upravne cjeline, a svaka upravna cjelina razdijeljena je na niže jedinice, distrikte Osim toga, utvrđena je i politika iskorištavanja šuma: s obzirom na vrst drveta. na potrebe itd. Načinjen je i prijedlog izgradnje šumskih komunikacija (predlaže se izgradnja S putova od kojih bi neki izlazili na morske luke. Propisuju se i uzgojne mjere sječom starih stabala, kako kaže propis, ». . . koja smetaju razvoju mladika...« Godine 1765. izdaje se dokumenat pod naslovom »Šumski red za krajiške šume karlovačkog generalata« prema nacrtima šumskog stručnjaka J. C. Franzonia. Prema tome Šumskom redu, koji je odraz šumsko gospodarske misli svoga vremena, imalo se u šumama graničarskih pukovnija Like potrajno gospodariti, čuvati šumu i štedjeti drvnu masu. Radi ilustracije šumsko gospodarske misli, citiramo nekoliko članova toga značajnog dokumenta vremena: — U cijelom se području generalata ne smije — kako je već bilo određeno u privremenom Šumskom redu, izdanom od General-Oberkomande — pod najstrožijom odgovornošću nadležnog komandanta pukovnije i pod prijetnjom najstrožije kazne za prestupnika, posjeći ni jedno svježe drvo, bilo ono maleno ili veliko, bilo u općinskim ili krajišnicima pripadnim šumama, a niti se smije zeelnom drvu guliti kora, vatrom ga podpaliti, niti se smije ozlijediti okresivanjem grana na prevršivanjem. Prema tome, krajišnici ne smiju izvoziti nikakvo drugo drvo za ogrev, nego samo izvale, odlomljene grane i leževinu. — Isto se tako ne smije iz krajiških i primorskih šuma u gradove Senj i Karlobag izvoziti za ogrev drvo osim navedene leževine i izvala, a i to stoga što je ionako strancima zabranjeno zalaziti u generalatske šume i što njih ako ih se uhvati u potajnoj sječi bilo kakvog drva, ionako moraju krajiški vojnici ili šumski čuvari odmah uhvatiti i predati naležnom komandantu pukovnije. — Tko ne čuva plotove i ograde na vrtovima i poljima, nego ih u toku zime potrga i izgori, ima se egzemplarno kazniti, jer tim rasipanjem drva nastaje potreba novog ograđivanja i uništavanja mlade šume. — Budući da se u području generalata već više puta zabranilo držanje koza, koje su vrlo štetne za mladu šumu, i budući da se uvidjela potreba takve zabrane, to se određuje da se u području generalata imaju u roku od 6 godili"» sve koze istrijebiti. Taj je dulji rok dan zbog toga što sada vlada glad, pa bi krajišnicima bilo teško kad bi im se mlijeko oduzelo najedamput. — Tek onda kada krajišinici iz šuma izvuku izvale i vjetrolome, neka im se doznačuje stojeće drveće za ogrev, građu i vinogradarsko kolje. Kod doznaka se ima paziti da se u prvom redu doznačuje oštećeno i prestaro stabalje kao i ono koje stoji u pomlatku te ga guši. Međutim, oni to drveće ne mogu uzimati sami gdje hoće, nego im ga imaju doznačivati šumarski organi po svojoj uviđavnosti, ondje gdje to već prema okolnostima pronađu za najshodnije. |