DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
njeni značajni napori, potreban je brži porast ukupnog ulaganja u lični faktor proizvodnje: kvalificiranih radnika, veći lični dohoci, pojačano ulaganje i na pori u organiziranju društvenog standarda. Okrupnjavanje šumsko-privrednih područja u cilju ublažavanja razlika u prirodnim uslovima gospodarenja, teritorijalno — sirovinskog usklađivanja sa razvojem industrije za preradu drveta i stvaranju uslova ekonomskog partner stva šumarstva i industrije za preradu drveta predstavlja naš daljnji zadatak. Popravljanje ekonomskog položaja šumske privrede u novim uslovima i realizacija utvrđene koncepcije u narednom petogodišnjem planu, predstavlja i omogućuje šumarstvu Like, da uspješno nastavi sa realizacijom sveukupnih zadataka koji pred njima stoje. N. Maričić GOSPODARENJE SUMAMA LIKE NEKAD I DANAS U dalekoj prošlosti, cjelokupno ličko područje bilo je pokriveno bujnim prašumama. U dolinama bile su to uglavnom šume hrasta i graba, uz vodotoke šume joha i topola, a u brdima i planinama veličanstvene prašume bukve, jele i smreke. Na dijelu Kapele, u predjelu Komarnice, ostali su nam relikti pradavnih borovih šuma, koje su prkoseći vjekovima ostale tu i nakon povlačenja leda kao nijemi svjedoci iz zadnjeg glacijala. Prirodna bogatstva ovih krajeva privukla su ljude da se tu nasele i mi danas imamo sigurnih dokaza, da je Lika već u mlađem kamenom dobu bila naseljena. Prva ljudska naselja znače i prvo uništavanje šuma, njihovo spaljivanje i njihovo pustošenje. Nema više hrastovih i grabovih šuma u Lici. Sve te šume pretvorene su u poljoprivredna tla, a samo po gdjekoji hrast i grab kao i prizemno prateće grmlje kazuje nam koje je površine današnjih oranica prekrivao nekoć hrast i grab. Šuma se povukla u planine. Prolazili su vjekovi. Čovjek u dolini i šuma u planini održavali su se u nekakvoj međusobnoj ravnoteži sila. Niti je čovjek smetao šumi, niti je šuma smetala čovjeku. I tako je to bilo sve do pojave prvih početaka merkantilizma. Pojavom merkantilizma u XVII stoljeću, kod nas polako odumire naturalna proizvodnja. Proizvodnja poprima robno novčani karakter. Drvo iz naših šuma postaje tražena trgovačka roba. Traže ga Venecija i Beč. Gradovi, kao Senj, Rijeka i Bakar, naglo f.e ekonomski podižu i dobivaju značaj kakav nikada do tada nisu imali. Godine 1787, na primjer, Bakar je bio najveći grad u čitavoj Hrvatskoj i Slavoniji. Dok je Bakar tada imao 7356 stanovnika Rijeka je imala 5956, a Zagreb samo 2815. Još godine 1804. Bakar ima 7805 stanovnika, Rijeka 6655, a Zagreb 2793. U tom periodu i šume Like dobivaju naročit značaj za trgovinu i brodogradnju. One predstavljaju sirovinsku bazu prvoklasnog drva za potrebe brodogradnje i ostalih djelatnosti. |