DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 55 <-- 55 --> PDF |
cfaopćcnja 20 GODINA ŠUMARSTVA LIKE Razvoj šumarstva Like u proteklom 20-godišnjem periodu bio je uvjetovan prije svega objektivnim položajem i uslovima privređivanja, njegovom tehničkom bazom, uslovima i razvijenošću preradbenih kapaciteta, a zatim materijalnim i potencijalnim mogućnostima. Organizacija šumarstva proizlazila je iz organizacije uprave i vlasti i razvoja privrede kao cjeline. Odmah poslije Oslobođenja, kod kotarskih NO-a osnovani su odjeli za šumarstvo sa terenskim ispostavama (bivše šumarije), a kod Okružnog odbora Odjel za šumarstvo, koji su vodili brigu oko snabdijevanja lokalnih potreba na drvu, sastavljali planove za iskorištavanje šuma za industrijsku preradu po poduzećima i za lokalne potrebe. Nakon toga osnovano je Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatska (Zešumpoh). Ovo poduzeće vršilo je samo iskorištavanje šuma, dok su mehaničku i kemijsku preradu vršila specijalizirana poduzeća. U jesen 1946. godine dolazi do reorganizacije šumarstva, ponovno su ukinute šumarije, a osnovani reviri koji su neposredno podređeni KNO-a. Nove promjene u organizaciji šumarstva nastaju 1947. god. Tom prilikom osnovano je Šumsko gospodarstvo »Kapela« u Gospiću sa izvršnim organima šumarijama na terenu koje su se dijelile na rajone. Šumsko gospodarstvo bavilo se poslovima uzgajanja i iskorištavanja šuma, te mehaničkom preradom drveta (pilane). U 1951. godini šumska gospodarstva umjesto privrednih poduzeća postaju ustanove sa samostalnim financiranjem s tim da vrše nadzor nad privatnim i zadružnim šumama. U 1954. godini dolazi do reorganizacije šumarske službe u NRH. Dokidaju se šumska gospodarstva, te umjesto njih Narodni odbori kotara osnivaju šumarije za neposredno upravljanje šumama kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Zadatak šumarija je uzgajanje i zaštita šuma, a tek u manjoj mjeri eksploatacija. Krajem 1960. godine umjesto šumarija osnovano je šumsko gospodarstvo kao privredna organizacija. Umjesto društvenog upravljanja kod ranijih šumarija, uvedeno je po prvi put radničko samoupravljanje. Česte promjene u organizaciji šumarstva bile su nužne i opravdane. Međutim, šumarstvo kao privredna grana sa dugoročnom proizvodnjom mora bazirati na dugoročnoj razvojnoj orijentaciji, pa su zbog toga česte a i nedovoljno pripremljene promjene u organizaciji imale odraza i reperkusije kako na sam razvoj, tako i na poslovnu politiku. Način, tempo i veličina plana iskorištavanja šuma zavisio je od otvorenosti šuma, razvijenosti kapaciteta drv. industrije, mehaniziranosti proizvod |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
nje i pristupa u gospodarenju šumama. Najoštriji problem u proteklom pe riodu, pa i sada, predstavlja otvaranje šuma — izgradnja šumskih komunika cija. Poslije Oslobođenja imali smo svega 78,6 km. izgrađenih šumskih cesta na površini od cea 250.000 ha šuma u Lici. Izgradnja komunipacija počinje 1948. godine. Najveći obim radova izvršen je 1955., kada je izgrađeno 44,0 km. i 1961. godine 41,7 km. šumskih cesta. Od 1948. do 1960. godine, izgrađeno je 385,5, a 1961. do 1965. godine 118,8 km. ili ukupno u proteklih 20 godina 174,3 km. šumskih cesta i kamionskih vlaka, što iznosi (uključujući i stanje 1945. godine) 2,1 km na 1.000 ha na ukupnoj povr šini ili 5,8 km na 1.000 ha ekonomskih šuma. Kada bismo uzeli cijene iz 1965. godine prema kojima su troškovi za 1 km u prosjeku iznosili 15,0 mld, onda ukupna ulaganja za izgrađene ceste iznose 7,115,0 mld. O eksploataciji šuma za prve dvije godine (1945—46) nemamo pouzdane podatke. Međutim, iz raspoloživih analiza se vidi da je plan sječa (etat) oscilirao od 77.000 m3 1945. da bi dostigao 500.000 ms 1955. godine, a 1966. planom je predviđena sječa 430.000 m3 bruto mase. U proteklom periodu, posječeno je ukupno 6,813.534 m3 drvne mase, liščara i četinara, a prosječni godišnji plan iznosio je 324.406 m3 S obzirom da je tek 1953./54. godine, utvrđen drvni fond, a ne i prirast, to je plan sječa nekoliko puta mijenjan, pa su radi toga etati bili ponekad i preniski. Racionalnije iskorištavanje sirovinske mase na bazi plana od 430.000 m;! u narednom periodu, treba dobiti odgovarajuće mjesto i još veći značaj. Šumsko uzgojni radovi, predstavljaju centralni zadatak u cjelokupnoj aktivnosti šumarstva. Tempo ovih radova nije bio u adekvatnom odnosu sa eksploatacijom šuma i potencijalnim mogućnostima. U prvom periodu ovi radovi odvijali su se bez dugoročnih ciljeva, postavljajući administrativne planove uz pretežno organiziranje dobrovoljnih radnih akcija za njihovo ostvarenje. Od 1945. i dalje do 1960. godine ovi radovi imali su karakter masovnih akcija, koje nisu dale očekivane rezultate Od 7.097 ha tretiranih površina danas ima dobro sklopljenih mladih borovih kultura 4.474 ha ili 63%. Problemima očetinjavanja i njege sastojina (meliorativne sječe), prilazi se tek u 1955. godini. Ovi radovi, do 1960. godine izvedeni su prvi na površini 4.335 ha, a drugi na površini od 8.141 ha. Osnivanjem Šumskog gospodarstva ovom problemu prilazi se studioznije i sa stanovišta dugoročnijih ciljeva i zadataka. Izgrađene su studije i planovi za podizanje brzorastućih kultura četinara, prilazi se većim uzgojnim zahvatima u postojećim šumama, a radovi se izvode sa više stručnosti i na povoljnijim lokacijama i uz primjenu mehanizacije. U proteklih pet godina ukupno je pošumljeno 1.150 ha, njega sastojina (prorijeda) izvršena je na površini od 6.400 ha i meliorativni radovi u degradiranim šumama i šikarama na 6.000 ha. Osim toga u tom periodu podignuto je 598 ha plantaža i kultura brzog rasta četinara. Također su povećani napori i na proširenju rasadničke proizvodnje. S obzirom na potencijalne mogućnosti i sve veće potrebe za drvnom masom, opseg ovih radqva treba ubuduće povećati. Tehnička opremljenost ima bitan utjecaj, za razvoj šumske proizvodnje. U eksploataciji šume radovi su mehanizirani: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— u fazi I sječa (motorne pile) 100% — u fazi II privlačenje (traktori, žičare i dizalice) 10% — u fazi III transport (kamioni) 100%. U toj fazi ipak imamo jako pomanjkanje kapaciteta kamionskog prijevoza. Radovi uzgoja, plantaža i rasadnička proizvodnja, mehanizirani su oko 60%, dok se uzgojni radovi u prirodnim šumama nalaze u početnoj fazi mehaniziranja. Građevinski radovi mehanizirani su 40 posto. U stvaranju uslova rada, rješavanje društvenog standarda u proteklih pet godina poduzimane su značajne mjere. Za izgradnju radničkih nastambi, te za izgradnju stanova, nabavu higijensko tehničke zaštite opreme i za objekte društvene prehrane ukupno je uloženo oko 220,0 mil. dinara. Ako se tome doda i nabavljena oprema za nastambe, organizaciju društvene prehrane na pojedinim područjima i prijevoz radnika na radilišta, sve je to stvorilo značajan napredak u standardu i povoljnije uslove za rad šumskih radnika. U zgradi bivše šumarije Karlobag otvoreno je odmaralište za radnike sa kapacitetom od 22 ležaja. Osim toga na svim radilištima nabavljeni su tranzistori, a u Željeznom polju i televizor. Radne jedinice dobivaju štampu i list (ŠID) kojeg izdaje poduzeće. Postoje i drugi oblici informiranja članova radnog kolektiva, naročito o važnim pitanjima radne organizacije. Ipak za informiranje članova kolektiva treba razviti još šire oblike i metode rada. Interesantno je istaći neke elemente koji pokazuju trend razvoja šumskog gospodarstva u proteklih pet godina. Ako uzmemo 1961. kao bazu 100, onda je ukupan prihod rastao od 1961 —1965. godine po stopi 15,8%, amortizacija I. 24,2%, Am. II. 38,6%, čisti prihod za fondove 86´%, osobni dohoci 15,8%, osnovna sredstva 20,3%, oruđa za rad 40,0%, a broj radnika je smanjen. Na takav razvoj, utjecalo je povećanje proizvodnje, racionalnije iskorištenje sirovinske baze, povećanje cijena šumskim sortimentima, povećanje izvoza, a osim toga pozitivan utjecaj imao je i sistem raspodjele i aktivnost stručnih kadrova i organa radničkog samoupravljanja. Treba dodati da šumarstvo Like posluje u nepovoljnim uvjeiimti privređivanja u odnosu na granu u SRH-i, te razlike odnose se na nepovoljnu strukturu šume (72 lišćari i 28 posto četinari), neotvorenih šuma ima 33%, degradiranih šuma i šikara 52,5% ukupne šumske površine, a udaljenost od pomoćnih do glavnih stovarišta gdje se formira prodajna cijena robi u peosjeku iznosi 35 km. U novim odnosima Privredne reforme šumarstvo znatno popravlja svoj položaj, ali ne toliko da može bez pomoći krenuti u ekspanziju proizvodnje, jer mora likvidirati zaostalost, a mora se prilagoditi i naraslim kapacitetima i promjenama u strukturi industrije za preradu drveta. U novim odnosima materijalni troškovi rastu za 35%, a vrijednost proizvodnje za 41%. Učešće materijalnih troškova u ukupnom prihodu čiste djelatnosti šumarstva u novim odnosima iznosilo bi 31,0% prema 36,0% po završnom računu 1964. godine. To daje perspektivu jače akumulacije i standarda radnika. Predstoji sve jače mehaniziranje radnih operacija i time porast kvalifici ranosti radnika, uveliko se javlja sve oštrija nestašica radne snage potencirana težim uslovima života i rada u šumi. I pored toga što su na ovom planu uči |