DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 55 <-- 55 --> PDF |
cfaopćcnja 20 GODINA ŠUMARSTVA LIKE Razvoj šumarstva Like u proteklom 20-godišnjem periodu bio je uvjetovan prije svega objektivnim položajem i uslovima privređivanja, njegovom tehničkom bazom, uslovima i razvijenošću preradbenih kapaciteta, a zatim materijalnim i potencijalnim mogućnostima. Organizacija šumarstva proizlazila je iz organizacije uprave i vlasti i razvoja privrede kao cjeline. Odmah poslije Oslobođenja, kod kotarskih NO-a osnovani su odjeli za šumarstvo sa terenskim ispostavama (bivše šumarije), a kod Okružnog odbora Odjel za šumarstvo, koji su vodili brigu oko snabdijevanja lokalnih potreba na drvu, sastavljali planove za iskorištavanje šuma za industrijsku preradu po poduzećima i za lokalne potrebe. Nakon toga osnovano je Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatska (Zešumpoh). Ovo poduzeće vršilo je samo iskorištavanje šuma, dok su mehaničku i kemijsku preradu vršila specijalizirana poduzeća. U jesen 1946. godine dolazi do reorganizacije šumarstva, ponovno su ukinute šumarije, a osnovani reviri koji su neposredno podređeni KNO-a. Nove promjene u organizaciji šumarstva nastaju 1947. god. Tom prilikom osnovano je Šumsko gospodarstvo »Kapela« u Gospiću sa izvršnim organima šumarijama na terenu koje su se dijelile na rajone. Šumsko gospodarstvo bavilo se poslovima uzgajanja i iskorištavanja šuma, te mehaničkom preradom drveta (pilane). U 1951. godini šumska gospodarstva umjesto privrednih poduzeća postaju ustanove sa samostalnim financiranjem s tim da vrše nadzor nad privatnim i zadružnim šumama. U 1954. godini dolazi do reorganizacije šumarske službe u NRH. Dokidaju se šumska gospodarstva, te umjesto njih Narodni odbori kotara osnivaju šumarije za neposredno upravljanje šumama kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Zadatak šumarija je uzgajanje i zaštita šuma, a tek u manjoj mjeri eksploatacija. Krajem 1960. godine umjesto šumarija osnovano je šumsko gospodarstvo kao privredna organizacija. Umjesto društvenog upravljanja kod ranijih šumarija, uvedeno je po prvi put radničko samoupravljanje. Česte promjene u organizaciji šumarstva bile su nužne i opravdane. Međutim, šumarstvo kao privredna grana sa dugoročnom proizvodnjom mora bazirati na dugoročnoj razvojnoj orijentaciji, pa su zbog toga česte a i nedovoljno pripremljene promjene u organizaciji imale odraza i reperkusije kako na sam razvoj, tako i na poslovnu politiku. Način, tempo i veličina plana iskorištavanja šuma zavisio je od otvorenosti šuma, razvijenosti kapaciteta drv. industrije, mehaniziranosti proizvod |