DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ŠTETE Kornjaši M. melolontha i M. hippocastani hrane se lišćem mnogih vrsta šumskog drveća i grmlja te voćaka. Kao biljke hraniteljke poznate su bukva, hrast, grab, brijest, lipa, javor, breza, topola, joha, divlji kesten, zatim divlje i kultivirane voćke, naročito trešnja te razno grmlje kao glog, crni trn, lijeska, kalina, ruža i dr. Kao štetnici crnogoričnog drveća obični i šumski hrušt praktički ne dolaze u obzir. Kornjaši naročito rado napadaju stabla na osami i u progaljenoj šumi, dok je u šumi potpunog sklopa napadaj skoncentrlran na rubna stabla. Kornjaši Polyphylla fullo hrane se u prvom redu iglicama bora, a manje lišćem hrasta, topole, bukve, bagrema i dr. Amph. solstitialis je polifag, koji podjednako napada listače i četinjače, Grčice svih navedenih vrsta još su veći polifagi od kornjaša. One izgrizaju korijenje gotovo svih vrsta šumskog, voćnog, ratarskog, povrtnog i livadnog SI. 3 — Grčica običnog hrušta. Po Schwerdtfegeru. bilja kao i vinove loze. Naročito su štetne u šumskim rasadnicima, ali mogu načiniti velike štete i na odraslim biljkama u šumskim kulturama. Štete od grčica ovise o: 1) starosti grčica. U prvoj godini razvoja grčica štete su u pravilu malene, a kasnije s porastom grčica naglo se povećavaju; 2) razvijenosti korjenovog sistema. Mlade biljke slabo razvijenog korijenja stradavaju mnogo jače nego starije biljke s dobro razvijenim korijenjem; |