DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sta na$u pcakSu HRUSTEVI U ŠUMSKIM RASADNICIMA I KULTURAMA Dr IVAN SPAIĆ UVOD Iskustvo pokazuje, da u pogledu uzročnika šteta u našim rasadnicima dominiraju dva problema: grčice i fuzarioza. Ovdje se izlaže problem grčica. Hruštevi spadaju među najveće štetnike šumskih i poljoprivrednih kultura. Štete pričinjavaju u stadiju imaga i larve. Kornjaši brste lišće raznih vrsta drveća i grmlja. Njihove su larve (grčice) još veći polifagi jer izgrizaju korjenje vrlo brojnih vrsta drvenastog i zeljastog bilja. U šumskim rasadnicima mogu načiniti ogromne štete. Mlade biljke mogu biti uništene na velikoj površini u visokom postotku, a na manjim površinama i potpuno1. Na taj način nastaju ogromni direktni i indirektni gubici. U racionalnoj šumskoj proizvodnji pri današnjem stanju nauke ove gubitke ne možemo primiti kao neotklonivo nužno zlo. Danas raspolažemo s jednostavnim i efikasnim metodama i sredstvima, koja omogućuju uspješnu borbu protiv ovih štetnika. Dužnost je stručnjaka da se s njima upozna i da ih pravovremeno primijeni. Hruštevi se pojavljuju u nizinskim i brdskim područjima, a grčice se razvijaju u različitim tlima. Prema tome ovaj problem jednako je važan za rasadnike i šumske kulture u nizinama i u brdima. Praksa to doista i potvrđuje. Problem šteta od grčica nije lokalne naravi nego je veoma aktuelan za područje čitave Jugoslavije, kao uostalom i za čitavu Evropu. NAJČEŠĆE VRSTE HRUŠTEVA, ŠTETNIH ZA ŠUMSKU PROIZVODNJU Hrušteva ima mnogo vrsta. U našim šumskim rasadnicima najčešći su i najštetniji obični hrušt (Melolontha melolontha L.) i šumski hrušt (Melolonthahippocastani F.), zatim junski ili mali ljetni hrušt (Amphimallus solstitialis L.) te šareni, julski ili veliki ljetni hrušt (Polyphylla jullo F.) (SI. 1). Ostale vrste iz rodova Anomala, Rhizotrogus, Phtyllopertha i dr., prema dosadašnjem iskustvu, manje su značajne za naše rasadnike i šumske kulture od gore navedenih. Međutim u Gorskom Kotaru imao sam prilike vidjeti totalno obrštene bukove sastojine od hrušta Phyllopertha horticola L. Izradu ovog rada financirao je Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko, iz sredstava dobijenih od Saveznog fonda za naučni rad. 228 |