DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Podaci o količinama mineralnih hraniva ugrađenim u biljnu masu (tabela 11) se jako razlikuju s obzirom na istraživane plohe. Količina dušika je na plohi 1 skoro tri puta veća, a količina fosfora više od tri puta veća od količine dušika, odnosno fosfora na plohi 2. Slični odnosi vrijede za sadržaj kalija i kalcija. Ovi su podaci od osobite važnosti s obzirom na zahtjeve obične smreke na mineralna hraniva, jer nam oni jasno pokazuju da biljke koje se razvijaju pod povoljnim uslovima imaju daleko veće zahtjeve s obzirom na sadržaj hraniva u tlu. Općenito uzevši za sva istraživana mineralna hraniva je najkarakterističniji podatak da se najveće količine nalaze u iglicama, dok deblo koje je najviše zastupljeno u ukupnoj masi drveta sadrži vrlo male količine mineralnih tvari. Iz količina mineralnih hraniva koje se nalaze u jednogodišnjim iglicama i jednogodišnjim izbojcima mogli bismo dobiti podatak c približnoj godišnjoj potrošnji kulture. U sadašnjem razvojnom stadiju godišnje se troše slijedeće količine mineralnih hraniva po ha: grof. 5 mg 7 Ploho * P/oha ž Ca0 Co u P,°S 4° " "lCt *l° KOLIČINE MINERALNIH TVARI UU KG/HA JEDNOGODIŠNJIM DIJELTabelaOVIMA 12 Hranivo Ploha 1 Ploha 2 N 30,18 10,69 P2Os 12,69 3,75 K´JO 18.33 6,47 CaO 27,72 3,42 Ovim količinama treba dodati još one količine koje se usvajaju za izgradnju jednogodišnjih dijelova debla, korijena i starijih dijelova krošnje, te one količine koje koristi prizemna vegetacija. Ova poslednja komponenta igra na |