DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tabela 10 PODACI O PROCENTUALNOM SADRŽAJU MINERALNIH HRANIVA U POJEDINIM DIJELOVIMA DRVETA Oznaka Mineralno Sadržaj mineralnih hraniva u i;l/o suhe tvari plohe hranivo u pojedinim dijelovima drveta Jedno- Više- Jedno- Višegod. godišnje godišnje godišnji dijelovi Deblo Deblo iglice iglice izbojci krošnje drvo kora Korijen N 1,34 1,22 0,57 0,49 0,13 0.60 0,29 Ploha 1 PL-OS 0,53 0,46 0,32 0,15 0,05 0,31 0.12 K-O 0,72 0.59 0,57 0,22 0,06 0,46 0,14 CaO 1,03 1,90 1,00 0,68 0,29 1,41 0,33 N 1,21 1,14 0,66 0,53 0,13 0,68 0,25 Ploha 2 P;Os 0,43 0,23 0,22 0,15 0,06 0,23 0,10 KiO 0,67 0,57 0,52 0,31 0,05 0,40 0,11 CaO 0,99 1,95 0,45 0,69 0.24 1,00 0,4G Tabela 11 PODACI O UKUPNOM SADRŽAJU MINERALNIH HRANIVA U POJEDINIM DIJELOVIMA DRVETA Sadržaj mineralnih hraniva u pojedinim dijelovima Hranivo drveta ´7o ukupnog sadržaja Jedno- Više- Jedno- Više- Ukupni godišnje godišnje godišnji dijelovi Kori- sadržaj iglice iglice izbojci krošnje Debio ien u kg/ha N 28,6 31,1 5,1 12.3 11.2 11,7 89,46 P2O5 28,7 29,7 7,3 9,5 12,5 12,3 35,29 KÜO 28,8 28.2 9,6 10,4 12,5 10,5 47,74 CaO 16,1 36,5 6 6 12,5 18,6 9,7 122,42 N 23.4 34,1 6,6 15,1 11,8 9,0 35,63 P2O5 27,9 23,1 7,3 14,4 15,2 12,1 10,62 K>0 25,9 34,0 10,4 17,7 4.1 7.9 17,83 CaO 14,0 42,5 3,2 14,4 13,8 12,1 48,85 Iz podataka u tabeli 9 se uočava da najveća količina suhe tvari otpada na deblovinu, te korijen. Jednogodišnji dijelovi drveta (isključivši jednogodišnje dijelove debla, starijih dijelova krošnje i. korijena) učestvuju u ukupnoj količini suhe tvari sa oko 17,2% na plohi 1, a 17,5%> na plohi 2. Manje biljke imaju relativno jače razvijenu krošnju i više iglica, čemu je vjerojatno uzrok u tome, što se ti dijelovi kulture nisu još sklopili. Što se tiče sadržaja mineralnih hraniva u pojedinim dijelovima drveta jednogodišnje iglice sadrže relativno najviše dušika, fosfora i kalija, a starije iglice najviše kalcija. Mineralnim tvarima također su bogati jednogodišnji izbojci, stariji dijelovi krošnje i kora, dok je drvo debla najsiromašnije svim istraživanim tvarima. Relativno veći sadržaj mineralnih tvari u jednogodišnjim izbojcima i starijim dijelovima krošnje kod biljaka slabijeg rasta se može objasniti većim učešćem kore u ukupnoj masi u ovim dijelovima drveta. |