DIGITALNA ARHIVA 奤MARSKOG LISTA
prilago餰no pretra瀒vanje po punom tekstu




奤MARSKI LIST 3-4/1966 str. 34     <-- 34 -->        PDF

uzimali smo samo jednogodi歯je iglice sa postranih izbojaka drugog pr歭jena,
koje smo sabrali po zavr歟tku vegetacijskog perioda u listopadu 1965. godine.


Na polo瀍nim plohama izmjereni su promjeri na 0,3 m visine od tla i visine,
te jednogodi歯ji visinski prirast svih stabala. Po tri stabla sa srednjim
aritmeti鑛im promjerom su uzeta kao uzorci za laboratorijska istra瀒vanja.
Na tim stablima je utvr餰n tok prirasta promjera na 0,3 m, te tok visinskog
prirasta. Drvna masa po jedinici povr歩ne je utvr餰na svrstavanjem izmjerenih
stabala u visinske stepene od 20 cm, te odre餴vanjem volumena reprezentativnih
stabala sekcionom metodom. Podatke o koli鑙nama proizvedene svje瀍
tvari po jedinici povr歩ne dobili smo iz podataka o drvnoj masi i podataka o
svje瀘j tvari 6 analiziranih stabalaca. Suhu tvar utvrdili smo su歟njem uzoraka
drveta na 105()C. Da dobijemo podatke o u鑕氭u pojedinih dijelova drveta
u ukupnoj drvnoj masi kao i podatke o koli鑙ni mineralnih hraniva koji se
nalaze u njima rastavili smo analizirana drveta u korijen, deblo, grane i iglice.
Od grana smo dalje odvojili ovogodi歯je izbojke, a iglice razlu鑙li na starije
i ovogodi歯je, kako bismo dobili podatke o koli鑙nama mineralnih hraniva koje
se usvajaju od strane istra瀒vane kulture u toku jedne vegetacije. Sadr瀉j du歩ka
u biljnom materijalu odredili smo metodom Kjeldahla, a sadr瀉j fosfora,
kalija i kalcija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom
i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta odre餰n fosfor kolorimetrijski
a kalij i kalcij plamenfotometrijski.


REZULTATI ISTRA嶪VANJA


1 Tla u istra瀒vanoj kulturi


U pedolo歬o sistematskom pogledu mo瀍mo na osnovu ni瀍 prikazanih fiziografskih
osobina tla i u skladu sa postoje鎖m pedogenetskim faktorima i
procesima razlikovati:


1. sme餰 ilimerizirano tlo na vapnenom dolomitu, zastupljeno u primjernoj
povr歩ni 2 i
2. sme餰 antropogeno tlo na vapnenom dolomitu zastupljeno u plohi 1.
a) Morfologija istra瀒vanih tala
Istra瀒vana kultura zaprema donji dio blage padine valovito udubljenog
terena. Takav polo瀉j uslovljava povr歩nsko i bo鑞o pritjecanje vode 歵o pove鎍va
vla瀍nje tla, pa time ima znatnu ulogu u ekologiji istra瀒vane kulture
i tla. U vanjskoj morfologiji primjernih povr歩na nema razlika, dok se unutarnja
morfologija tla relativno mnogo razlikuje. Evo morfologije glavnog profila
u jednoj i drugoj primjernoj plohi.


Sme餰 ilimerizirano tlo, profil 2, ploha 2.


Ai 0𨃅0 cm humozno siva sitno do krupno mrvi鑑sta laka glina, prorasla
korijenjem travnja鑛e vegetacije postepeno prelazi u
(B)A3 1138 瀠鎘astu glinastu ilova鑥, slabo izra瀍ne fragmentarnevi鑑ste do ora歛ste strukture. Prelazi izrazito u
mr(
B)i 3965 sme饀 te歬u glinu, o歵robridne sitnoora歛ste strukture. Prelazi izrazito u
ora歛ste do krupno
(B) C 6680 svjetlosme饀 ilovastu sitnicu sa medaljonima pijeska i 歭junka
koji poti鑕 od rastro歟nog mati鑞og supstrata, vapnenog
dolomita.