DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 71 <-- 71 --> PDF |
MOGUĆNOSTI ZA ČUVANJE GENOFONDA PRIRODNIH ŠUMA Gensko bogatstvo prirodnih šuma može se sačuvati u živim biljnim organizmima koji rastu u prirodnim rezervatima ili su zasađeni u nasadima posebnog tipa. Pod pojmom prirodnih rezervata podrazumijevamo ovdje velike šumske komplekse kao i manje grupe stabala ili, u ekstremnom slučaju, čak i pojedinačna stabla koja se stavljaju pod zaštitu zakona. Veličina rezervata i oblik gospodarenja njima zavisit će, osim o osnovnoj namjeni — konzerviranju prirodnog stanja — i o drugim ciljevima (kao što su nastavno-pedagoški ciljevi, turizam, rekreacija itd.) i potreba proučavanja materijala u rezervatima (botaničke, genetske studije, itd.). Mogućnosti za izdvajanje prirodnih rezervata, a s tim u vezi i za sačuvanjc prirodnoga šumskog bogatstva u njima su razmjerno ograničene. Zato će se vrlo često pojaviti potreba reprodukcije odabranog uzorka genskog bogatstva prirodnih šumskih populacija i njegova presadnja u svrhu sačuvanja u specijalne nasade. Reprodukciju odabranoga prirodnog materijala iziskivat će često i potrebe proučavanja. Nasadi specijalnog tipa koji mogu biti namijenjeni sačuvanju genofonda prirodnih šuma jesu: — arboretumi i živi arhivi, — sjemenske plantaže, — testovi provenijencija, — testovi potomstva i — klonski testovi. Svaki od nabrojenih tipova nasada ima određenu namjenu koja se može uskladiti s potrebom očuvanja genofonda. Tu namjenu odaje naziv tipa nasada. Posebni brojni radovi tretiraju problematiku i metodiku njihovog osnivanja. Ovu ćemo problematiku zato prodiskutirati samo s aspekta mogućnosti očuvanja genskog bogatstva u navedenim tipovima nasada. Nazivi arboretum i živi arhiv odaju da su to tipovi nasada, namijenjeni sačuvanju j^irodnog bogatstva. Ostale namjene tih nasada su naročito: biološka proučavanja, korišćenje cvjetnog i sjemenskog materijala za hibridizaciju, nastavno-pedagoška namjena i rekreacija. Nasadi spomenutog tipa rijetko se osnivaju na principima statistike. Pogodni su naročito za očuvanje pojedinačnih predstavnika (stabala) populacija ili za očuvanje genofonda s malim brojem predstavnika, a rjeđe dolaze u obzir za očuvanje grupnih predstavnika prirodnih populacija. Sjemenske plantaže su nasadi kojih je glavna namjena produkcija sjemena odabranih roditeljskih partnera. Mogu biti osnovani s vegetativno razmnoženim materijalom plus stabala odnosno elitnih stabala (»clonal seed orchards«) ili sa sjemenskim materijalom plus stabala (biljkama »half-sib« familija) (»seedling seed orchards «, Schreine r 1962). Klonske sjemenske plantaže osnivaju se obično s više (20—30) genotipova roditeljskih stabala (V i d a k o v i ć 1960). Sjemenske plantaže se sade obično u statističkom rasporedu. Na osnovi izloženoga zaključujemo da sjemenske plantaže mogu na prvom mjestu poslužiti za očuvanje pojedinačnih, a često i grupnih predstavnika genofonda prirodnih populacija. Osnivač takvih nasada težit će redovno za time da u sjemenske plantaže uvrsti genotipove koji su odabrani kao plus stabla i provjereni kao elitna stabla. Zbog toga će se u nasadima spomenutog tipa teže sačuvati prirodna raznolikost genskog bogatstva . Testovi provenijencija osnivaju se prvenstveno u cilju proučavanja genetske varijabilnosti populacija šumskog drveća odnosno (više u praktičnom smislu) s ciljem da se utvrde najpogodniji izvori sjemena (»seed-source tests«) za pošumljavanje pojedinih područja (Bouvare l 1958; Callaha m 1964). Testovi provenijencija se temelje na statističkoj osnovi. Taj oblik nasada veoma dobro može odgovarati i za sačuvan je genskog bogatstva prirodnih šumskih populacija naročito putem grupnih predstavnika. Kod utvrđivanja potrebnog broja predstavnika genofonda u pojedinim parcelama testova provenijencija važno je računati i s neizbježnim smanjenjem početnog broja stabia koje treba izvršiti proredama usporedo s njihovim razvojem i starenjem. Osim toga. kod izvođenja proreda postavit će se i problem sistema proređivanja zavisno o potrebi da se sačuvaju prirodne raznolikosti genskog bogatstva iii samo materijala najboljeg fenotipskog izražaja. Testovi provenijencija su vrlo značajni oblik za sačuvanje genskog bogatstva prirodnih šuma koji ujedno omogućuju i proučavanje njihove genetske varijabilnosti i izdvajanja u rase. Testovi potomstva su nasadi koji se osnivaju s ciljem da se izučavaju nasljedne vrijednosti roditeljskih stabala (kroz vrijednost njihova potomstva) te genetska ve 69 |