DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 67 <-- 67 --> PDF |
IZBOR SVOJSTAVA ZA DETEKCIJU GENOFONDA Kompletno upoznavanje, specifikacija svih alela ili genotipova, genetske kompozicije jedne populacije ne može se provesti. Dapače i pod pretpostavkom da se svi lokusi mogu identificirati i da je utvrđeno koliko postoji lokusa, kompletan popis frekvencija alela jedne određene populacije bio bi tako velik da bi izgubio svaku svrhu. Na genotipskom nivou je broj potencijalnih diploidnih kombinacija tako velik da je također nemoguće načinili cjelokupni iskaz frekvencija. Genofond i sistem genotipskih frekvencija je zato obično opisan samo s obzirom na jedan ili nekoliko lokusa s ograničenim brojem alela (Lerne r 1958). Takav se opis daje na temelju ovisnosti s fenotipskim izražajem karaktera s kojima su genetski vezani. Za metrička svojstva, kakva je većina ovih koja imaju ekonomsku važnost (Gustafsso n 1963), populacija se mora opisati u izrazima srednjih vrijednosti, varijanci i eventualno drugih statističkih termina. Distribucija fenotipskih vrijednosti ovih karaktera obično je kontinuirana, bez izdvajanja u posebne klase, što je karakteristično svojstvima koje se temelje na gsnetskim razlikama u pojedinačnim lokusima. Ako, dakle, potertamo kontinuiranu distribuciju fenotipskog svojstva, onda smo opisali i jednu diskretnu genetsku cjelinu (Lerne r 1958). Za izbor svojstava po fenotipskom izražaju kojega ćemo proučavati i upoznati genofonde populacija jedne vrste značajni su slijedeći kriteriji: — genetska (nasljedna) vezanost — ekonomski značaj Genetska vezanost, tj. stupanj nasljednosti jedan je od najvažnijih podataka jer izražava realnost fenotiskih vrijednosti. Stupanj nasljednosti specificira dio totalne varijabilnosti koja se može pripisati genetskim uzrocima (Lush 1937). S opadanjem nasljednosti okolina ima sve veći utjecaj na ispoljavanje i variranje svojstva. Genofond prirodnih populacija može se dakle proučiti prvenstveno na osnovi fenotipskog izražaja onih svojstava koja su visokog stupnja nasljednosti. Stupanj nasljednosti svojstava određuje se iz regresije roditelj-potomstvo, iz sib-analiza, zatim iz dobro postavljenih testova provenijencija i klonskih testova te utvrđivanjem odnosa genetske i fenotipske varijance (Lern er 1958; Falcone r 1960; Tod a 1963; H a ttemer 1963). Svrsishodno je i proučavanje nasljednog bogatstva prirodnih šuma na osnovi fenotipskog izražaja onih genetskih vezanih svojstava koja imaju ekonomski značaj. Ipak. genetska varijabilnost mnogih vrsta često se u prošlosti izučavala samo s botaničko- sistematskog stanovišta na temelju razlika u taksonomskim obilježjima koja u većim slučaja nemaju ekonomsko značenje. Usprkos tome, te studije smatramo kao veoma značajne i to iz slijedećih razloga: taksonomska obilježja su u većini slučaja genetski usko vezana svojstva, korelirana često i s ostalim u prvom redu morfološkim karakteristikama od kojih mnoge, kao npr. oblik stabla, grananje, kora i td. imaju prevorazrednu ekonomsku važnost. Zato rase, izdvojene po taksonomskim karakteristikama predstavljaju najčešće i rase s ekonomskoga, šumsko-gospodarskog stanovišta. Svakako da je genofond ipak svrsishodnije proučavati na osnovi svojstava koja imaju ekonomsku važnost. Schreine r (1958) daje slijedeći redoslijed takvih, genetskih vezanih svojstava: 1) mala količina grana, eliminiranje napuklina, nastalih pod utjecajem mraza, eliminiranje spavajućih pupova, eliminiranje usukanosti žice, mali kut uvijanja flbrila, dužina vlakanaca, druge anatomske karakteristike; 2) oblik stabla, punodrvnost, debljina grana, ugao grananja, uzročnici deformacije stabla; 3) visinski rast, debljinski rast, razmak između nodija ili grana, specifična težina drva. reakcijsko drvo, kemijski sastav drva, mehanička svojstva drva. Redni brojevi označuju: 1 — vrlo visok stupanj genetske kontrole, 2 — visok stupanj genetske kontrole, te 3 — osrednji stupanj genetske kontrole. Iz gornjega redoslijeda izostavljeno je nekoliko važnih karaktera fiziološke prirode koji su podvrgnuti srednjem do visokom stupnju genetske kontrole. Takvi su: otpornost prema bolestima, ožiljavanje iz reznica, podnošenje presađivanja. Međutim, ne treba zaboraviti da mi danas još ne možemo predvidjeti ekonomsku važnost mnogih svojstava u budućnosti. Tako npr. u budućnosti mogu biti tra 65 |