DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Mi raspolažemo sada s nekoliko umjetnih kao i drugih polusamoniklih formacija te vrste normalno rasprostranjene naročito u zapadnim Predalpama. Već desetak godina sakupljamo iz tih formacija sjeme za podizanje probnih nasada uz primjenu tehnike intenzivnih kultura koju je uveo G Piccaroli.´) Da bi se uočila stabla — najbolji proizvođači sjemena koja će se upotrijebiti u budućim projektima za proširenje intenzivnih kultura, naš je Institut postavio komparativne pokuse potomstva provenijencija i solitarnih majčinskih stabala. Nakon prvih godina promatranja signifikantnije razlike između potomstva pojavile su se više između potomaka majčinskih solitera, nego li između potomaka provenijencija. Ovdje priopćujemo rezultate ranog testiranja potomstva (u 7. godini) koje je izvršeno na biljkama, presađenim u 3. godini. Pokus će se nastaviti u nasadu na mladim biljkama, a u međuvremenu će se svake godine sakupljati sjeme s istih majčinskih stabala radi postavljanja uzastopnih replikacija testa. Test je bio obavljen upotrebom sjemena iz skupine od dvadeset stabala Pinus strobus starih oko 40 godina a koja je zasađena u jednoj privatnoj panjači općine Osmate (Varese) (Fot. 1 i 2). U 1958 godini sakupljeno sjeme bilo je zasijano u odvojene table za svako majčinsko stablo. U starosti od 3 godine biljčice su izvađene i nakon škartiranja loše razvijenih individua presađene prema shemi »randomized block« (slučajnog sklopa) sa 6 replikacija za svako majčinsko stablo i 38 sadnica za svaku replikaciju (Tab. I). Već u času presađivanja biljčica poteklih od različitih majčinskih stabala pokazale su se znatne raznoličnosti koje su postale još očitije u drugoj i trećoj godini presadnje, a još više na koncu vegetacijskog perioda u četvrtoj godini presađuje na koju se odnose podaci mjerenja, a koji su niže navedeni (Tab. 2). Iz statističke analize se vidi da je razlika između srednjih vrijednosti vrlo signifikantna. Da bi se dobila mjera tih razlika, primijenjen je Duncanov test (Tab. 3) U tabeli 3 se zapaža da jedna skupina od 5 stabalaca kojih se srednje visine kreću od 114 do 128 cm premašuje visinom ostala stabalca kojih su srednje visino ispod 114 cm i da samo biljka 21 (srednja visina 128 cm) (Fot. 3) izrazito premašuje srednju vrijednost centralno smještene velike skupine (Fot. 4). To natprosječno stablo (Fol 5) moći će se upotrijebiti (s ostalim sjemenjacima) za podizanje sjemenskih plantaža čak ako u sadašnjem času i ne znamo da li tu natprosječnost treba pripisati unutrašnjim osobinama biljke ili pojavama heterozisa, ako se ima u vidu da u toj skupini majčinskih stabala postoji nekolicina takvih koja pokazuju osobine hibrida. S obzirom na naš cilj da dobijemo biljke s brzim rastom i s dobrom sposobnosti prilagođivanja, za nas je čak i heterozis od velikog interesa i važnosti, samo da uspijemo ponovno podići i održati u sjemenskoj plantaži genetske kombinacije pogodne za proizvodnju natprosječnog potomstva. Planiramo i testiranje pomoću kontroliranog oprašivanja, testiranje opće kombinacijske sposobnosti (»general combining ability«) i, ako bude moguće, čak testiranje specifične kombinacijske sposobnosti (»specific combining ability«) tih biljaka s natprosječnim superiornim potomstvom da bismo bili sigurni da ćemo ponovno proizvesti optimalne kombinacije koje bi nam neprekidno davale natprosječno potomstvo. Namjeravamo proširiti te testove potomstva izvjesnih majčinskih stabala i na druge raspoložive formacije. Prema prvim izvršenim testovima izgleda da je ta metoda dobra za identificiranje natprosječnog materijala koji je namijenjen za selekciju i razmnožavanje u nasadima intenzivnih kultura četinjača brzog rasta — što je predmet specifične djelatnosti našeg Instituta. ´) G. Piccarolo : Centri di diffusione del Pino strobo e possibilita nella Valle del Po. Monti e Boschi, 1958. |