DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 40 <-- 40 --> PDF |
za debljinu grana upotrebljava se i za ocjenu specifične težine drva (Tabela 2). Bodovanje volumena dobije se iz odnosa drvna masa plus stabla prema prosjeku drvne mase komparativnih stabala. Svaki deseti dio viška od 1.0 drvne mase stabla boduje se jednim bodom. Budući da na promjer debla više utječu faktori okoline nego visina stabla, kod odabiranja i ocjene daje se posebni prid na najviša stabla koja imaju najbolji oblik debla kada je produkcija mase plus stabala ista. (Slika 3—5). Debljina grana procjenjuje se u odnosu na starost stabla, promjer debla, dužinu grana, količinu iglica na stablu kao i na gustoću sastojine te bonitet staništa. Boduje se i broj grana u pršljenu koje obilježje je izgleda pod većom genetskom kontrolom nego debljina grana. U vezi s kutom insercije grana istraživanja su pokazala kod običnog bora da se vrijednost heritabilnosti kreće između 14 i 96 posto. Nominalna specifična težina drva običnog bora i obične smrče varira unutar širokih granica. Na osnovi toga dobitak na drvnoj tvari može biti i do 5C°/o. Kolebanja nominalne specifične težine uzrokovana su u velikoj mjeri promjenama faktora okoline. Izgleda da je najvažniji faktor okoline obrast sastojine koji se indirektno može mjeriti širinom godova. Slijedeći važan vanjski faktor ie temperatura. Slika 6 prikazuje izmjerene nominalne specifične težine predloženih plus stabala U pravilu odabiru se za plus stabla samo ona kojih odnosna nominalna specifična težina prelazi 100. Kod izbora plus stabala sve veća pažnja pridaje se kapacitetu produkcije sjemena i kvaliteti sjemena. Ocjena izvjesnih kompleksnih karakteristika ie teška i nesigurna, a to je naročito slučaj kada se odabiranje s obzirom na različita svojstva vrši istovremeno. Odabiranje je nadalje komplicirano uslijed negativnih genetskih korelacija između dvije ili više karakteristika. Otuda je sistem bodovania s obzirom na produkciju drvne mase i izgled grana primjenjivan samo kao putokaz kako bi se odredio stupnj odbacivanja. Možda se pouzdanija ocjena svakog kompleksnog svojstva, a primarno kao cjelina kompleksnih svojstava, može dobiti od kovarijance i multivarijantnih analiza fenotipskih podataka dobivenih od plus stabala te od izvjesnog broja susjednih stabala. Daljnji korak prema poboljšanju utjecaia selekcije i uspjehu selekcije je izrada indeksa za izvjestan broj osnovnih populacija unutar svake vrsto. Drugi način kontrole pojedinačnih stabala su klonski testovi i testovi jedan roditelj — potomstvo. Najvažnija kontrola plus stabala je testiranje potomstva. Kod izbora sastojina za selekciju plus stabala treba se koncentrirati na sjemenske sastojine ili na područja predviđena za proizvodnju sjemena koja se sastoje od plus sastojina i skoro plus sastojina kao i na sredniodobne sastojine koje su u odnosu na starost i stanište dobro razvijene te pokazuju naročito dobar vanjski izgled. Slike 7 i 8 prikazuju unošenje u popis plus stabala. REFERENCES A n d e r s s o n, E., 1948: The association of forest tree breeding. The branch station at Brunsberg, Sweden. — Sv. Papperstidn., 51:13—18, 33—37, and 61—63. Anderss o n, E. 1958: Den skogliga froodlingsverksamheten i Norrland. (The work with forest tree seed orchards in Norrland.) — Norrl. Skogsv. förb. Tidskr., 135—161. Ander s son, E., 1960: Fröplantager i skogsforukets tjänst. (Seed orchards in Swe dish forestry.) — K. Skogs- o. Lantbr Akad. Tidskr., 99:65—87. (With an Englisn summary.) Andersson , 1962: Die Fichtenzüchtung in Schweden. — Sv. Papperstidn, 65:44—55. Andersson , E., 1963: Seed stands and seed orchards in the breeding of conifers. — FAO, Proc. World Cons. For. Gen. Tree Impr., II: 8/1 i-vii, 1—18. Andersson , E., 1965: Cone and seed studies in Norway spruce (Picea abies) (LI Karst.). — Stud. For. Suec, 23:1—214, and Appendix Tables I — XL I. Arnborg , T., 1960: Tree breeding in Swedish forestry. — Stockholm. Arnborg , T. and H a d d e r s, G., 1957: Studies of some forestry qualities in clones of Pinus silvestris. — Acta Horti Gotoburgensis, XXI: 125—157. Arnborg, T. and Johnsson, H., 1963: The Swedish forest tree breeding association. — Uppsala. Bj ör km an, E., 1963: Breeding for resistance to disease in forest trees. — Unasylva 1964, 18: 71—81. :in |