DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 20 <-- 20 --> PDF |
7. SELEKCIJA NA KVALITETU DRVA Kod rada na oplemenjivanju sve se više pažnje pridaje i kvaliteti drva. Pod kvalitetom u tom slučaju podrazumijevamo anatomska i fizikalna svojstva drva. Prema Mitchel l (28) posebno važna svojstva su specifična težina drva, odnos ranoga i kasnog drva u godu, broj godova na 1 cm, duljina i debljina vlakanaca, orijentacija fibrila i pojava nekih abnormalnosti. Prema Mitchel l (27) ta anatomska i fizikalna svojstva, a posebno položaj fibrila i specifična težina drva su pod genetskom kontrolom. Zobe l (41) je još 1954. godine iznio mišljenje da je specifična težina drva Pinus taeđa pod strogom genetskom kontrolom. Kasniji radovi Zobe l a i njegovih suradnika na oplemenjivanju južnih borova u SAD s obzirom na kvalitetu daju vrijedne informacije u tom pravcu. Zobe l (43) kaže općenito za četinjače da su kod njih duljina traheida i specifična težina nasljednog karaktera. Istraživanja su pokazala da isto tako postoji varijabilnost u anatomskim i fizikalnim svojstvima kao što postoji varijabilnost u grananju, rastu, pravnosti debla i drugim morfološkim karakteristikama. Zbog toga je kod oplemenjivanja na kvalitetu drva moguće izlučiti individue sa željenim karakteristikama. Tako je npr. Dul fiel d (11) ustanovio kod Pseudotsuga menziesii tipove kod kojih variraju duljine traheida. Slični tipovi su nađeni među stablima unutar iste sastojine. Grafičkom metodom mogu se procijeniti ekstremne plus ili minus varijante. Van Buijtene n (5) utvrdio je signifikantne razlike u specifičnoj težini drva između klonova Pinus taeda. On je također konstatirao razlike u specifičnoj težini drva i unutar potomstva kontroliranog oprašivanja te vrste. Prema Mitchel l (28) dobro postavljen odnos između specifične težine drva i sadržaja celuloze omogućuje procjenjivanje. Stabla se mogu Masirati na ispod prosjeka, prosječna i na iznad prosjeka, ili opet takva koja su naročite kvalitete. Vjerujemo da će se kod oplemenjivanja na kvalitetu najprije ustanovit numerički indeksi koji će se koristiti kod izbora plus stabala. Kao što smo spomenuli, taj se postupak već najavljuje. LITERATURE CITED 1. Anderss o n, E. (1963): Seed stands and seed orchards in the breeding of conifers. World Consultation on Forest Genetics and Tree Improvement, 8/1, Stockholm. 2. Bolland , G. (1960): Phänologische Beobachtungen und ihre Bedeutung für die Samenplantagen. Forst u. Jagd, Sonderheft »Forstliche Semenplantagen II«, pp. 17—24. 3. Bo u va r el, P. (1955): La selection individuelle des arbres forestieres (resineux) ä la Station de recherches et experiences forestieres. Rev. for. franc, 7 (11), pp. 785—807. 4. Brown, C. L. and Goddard, R. E. (1961): Silvical considerations in the selection of plus phenotypes. J. For., 59 (6), pp. 420—426. 5. Buijtene n J. P. van (1962): Heritability estimates of wood density in Loblolly Pines. Tappi, 45 (7), pp. 602—605. 6. Buijtenen , J. P. van (J964): Anatomical factors influencing wood specific gravity of Slash Pines and the implications for the development of a high-quality pulpwood. Tappi, 47 (7), pp. 401—404. 7. Campbell , R. K. (1961): Phenotypic variation and some estimates of repeatability in branching characteristics of Douglas-Fir. Silvae Genetica, 10 (4), pp. 109—118. 8. Cech, F. C. (1959): Superior tree selection-A comparison of grading systems. Proc. 5th Sth. For. Tree Impr. Conf., pp. 49—52. 9. Dorman , K. W. (1952): Hereditary variation as the basis for selecting superior forest trees. Stheast. For. Exp. Sta., Asheville, Sta. Pap. No. 15, 88 pp. 10. Douglass , W. R. (1961): A method of selecting Japanese Larch trees that are superior in volume production. Proc. 8th Ntheast. For. Tree Impr. Conf. pp. 12—14. 11. Duf field, J. W. (1964): Tracheid length variation patterns in Douglas-Fir and selection of extreme variants. Tappi, 47 (2), pp. 122—124. 12. Ehrenberg, C, Gustafsson, A., Plym For shell C. and Simak, M. (1955): Seed quality and the principles of forest genetics. Hereditas, 41, pp. 291—366. |