DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ljine grana te pravnosti debla. Heimburge r (14) smatra da je stepen napada fakultativnih parazita često u negativnoj korelaciji s bujnosti domaćina. Zbog toga autor preporučuje da se kod selekcije treba usmjeriti na one primjerke koji na prosječnim staništima imaju iznadprosjecni rast. Vrlo su interesantni i važni rezultati do kojih su došli Ehrenberg, Gusta fsson, Plym Forshell i Simak (12). Oni su ustanovili da minus stabla običnog bora imaju veće češere od plus stabala. Paralelno s ohlikom češera mijenja se i oblik, težina i broj sjemenaka. Premda minus stabla imaju teže sjeme, a uslijed toga i veći juvenilni porast, potomstvo minus stabala često već i u trećoj godini starosti počinje zaostajati u rastu. Autori smatraju da su ta kao i druga svojstva uzrokovana semidominantnim ili semirecesivnim faktorima. Na osnovi izloženoga o korelaciji svojstava možemo zaključiti, kako i Mat thew s (24) navodi, da je kod izbora plus stabala potrebno voditi računa o korelaciji između pojedinih karakteristika. Međutim posebno je važno ustanoviti korelaciju između roditelja i potomstva. Nilsson (29) je ustanovio kod smrče i običnog bora da postoji jasna korelacija između odnosa visina (prsni promjer majčinskog stabala i prosječne visine potomstva. Nikakva korelacija između obujma majčinskih stabala kod konstantnog oblika i prosječne visine potomstva starog 10 god. nije nađena. Zbog toga autor preporučuje odabrati za majčinska stabla viša stabla i istog promjera komparirano sa najvećim susjednim stablima, koja majčinska stabla će se koristit; za križanje i sjemenske plantaže. 4. BIOLOGIJA VRSTE I NJEZINA VARIJABILNOST Kod izbora plus stabala važno je da se vrlo dobro pozna biologija dotične vrste. Poznavanje lokalnih rasa i ekotipova u mnogome će olakšati rad u odabiranju najprikladnijih stabala za daljnji rad na oplemenjivanju ili podizanju sjemenskih plantaža ili pak za neposredno korišćenje u uzgojne svrhe. Dovoljno je spomenuti kao primjer običnu smrču i obični bor s njihovim visinskim i nizinskim rasama ili ekotip obične smrče koji dolazi na mrazištma. B o 11 a n d (2) naglašava da kod izbora plus stabala treba obratiti pažnju i na fenologiju. Tako je npr. jedan od važnih faktora duljina vegetacione periode. Kod bukve postoje prema Hoffmann u (15) razlike u dobi listanja, kako individualne unutar jedne provenijencije, tako i između provenijencija. Isto je tako vrlo važno poznavanje raspona varijabilnosti svojstava na koja obraćamo posebnu pažnju pri izboru plus stabala. Utvrđivanje raspona varijabilnosti u pojedinim populacijama omogućit će nam da sigurnije pristupimo izboru plus stabala. Za ilustraciju toga prikazuje Dorm an (9) da frekvencije distribucijskih krivulja za visine, promjere i temeljnice dviju jednodobnih sastojina Pinus elliottii nisu jednake. Zuf a (44) je ustanovio da za pravnost stabla crne topole iz srednjeg Podunavlja raspon varijabilnosti toga svojstva nije jednak u svim ispitivanim populacijama. Osim toga je utvrdio da je raspon variranja toga svojstva u dobroj mjeri uvjetovan genetski. Nasuprot tome Campbel l (7) je pronašao kod duglazije da je grananje odnosno krošnja u vrlo maloj mjeri nasljedno svojstvo u širem smislu, što ukazuje na to da je izbor plus stabala na to svojstvo uzaludan. Poznato je da postoji varijabilnost izgleda stabala s obzirom na starost. Zbog toga i taj momenat treba uzeti u obzir kod izbora plus stabala. Budući đa kod mladih stabala četinjača mikroekološki faktori utječu na njihov izgled, predlaže B o uvare l (3) da se za plus stabla brzorastućih četinjača odabiru takva koja su dostigla ili prešla normalnu sječnu zrelost kao npr. za običnu smrču 100 do 120 godina, duglaziju preko 50 godina. Matthew s i McLea n (23) konstatirali su da kod izbora plus stabala običnog bora čini poteškoću variranje vanjskog izgleda stabla sa starosti i uvjetima rasta. Mitchel l (26) iznosi da varijabilnost u izgledu stabala evropskog ariša kod različite starosti upućuje na novi problem kod selekcije stabala. Stablo od 50 godina starosti mora imati odličan izgled, visinski i debljinski prirast. To isto stablo u starosti od 100—120 godina izmijeni svoj oblik, ali su unatoč tome odlučujući faktori za selekciju u toj dobi jak visinski i debljinski prirast kao i kvaliteta debla. Stabla evropskog ariša između 100 i 150 godina starosti odabiru se na bazi kvalitete, debljine i duljine debla, što je u ovom slučaju važnije nego totalna visina. Smatramo da je zasada teško iznijeti kategorično mišljenje koliko star treba biti individuum koji će se odabrati kao plus stablo. Gornja i donja granica starosti |