DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 16 <-- 16 --> PDF |
zultate. Sve intenzivnijim razvojem šumarske genetike dolazilo se do novih spoznaja. Obogaćena su teoretska znanja i praktična iskustva o šumskom drveću, došlo se dc saznanja da dobar fenotip ne mora biti uvijek i dobar genotip. Utvrđeno je da je većina privredno važnih svojstava kvantitativnog karaktera. Isto je tako ustanovljeno da na izgled jednog stabla utječe i stanište, način uzgoja te sredina u kojoj raste. Sve je to pomoglo da se još serioznije pristupi problemu izbora plus stabala. Ako se uzme u obzir još i cilj oplemenjivanja kao i pronalaženje što sigurnijih mjerila kod izbora stabala, očigledno je kakve sve poteškoće stoje pred istraživačima u vezi s rješavanjem svih tih problema. Mora se naglasiti da se u tom pravcu već i dosade, mnogo uradilo. U ovom referatu iznijet ćemo neke probleme kao i pojedina mišljenja o izboru plus stabala kako bi taj prikaz mogao poslužiti kao baza za diskusiju i za razjašnjenje pojedinih stavova. Smatramo da je kod toga važno slijedeće: 1. intenzitet (kriterij) selekcije, 2. pronalaženje i korišćenje matematskih indeksa kod izbora plus stabala, 3. selekcija na jedno, dva ili više svojstava, 4. biologija vrste i njezina varijabilnost. 5. nasljednost i okolina, 6. izbor stabala u plantacijama, 7. selekcija na kvalitetu drva. 1. INTENZITET (KRITERIJ) SELEKCIJE Intenzitet (kriterij) selekcije može biti različit. Peev y (31) vrši bodovanje pojedinih karakteristika kod izbora plus stabala Pinus taeda. Da bi jedno stablo bilo izabrano, treba postići određeni minimum bodova. Prema Prokazin u (32, 33, 34) izbor plus stabala vrši se u sjemenskim bazama gdje je prije toga provedena inventarizacija. Plus stablo treba da osim ostalih karakteristika svojim prsnim promjerom nadmašuje srednje stablo sastojine preko 1,10. Prema Matthews u (24) ocjena stabala može se vršiti: a) deskriptivnom metodom, b) metodom klasiranja i c) metodom mjerenja. Obično se kombiniraju sve tri metode. Metoda mjerenja ne podliježe subjektivnosti selekcionera i zbog toga je treba primjenjivati uvijek kad je to moguće. Postavljanje zahtjeva na intenzitet selekcije kao i njezino provođenje lakše je ako se radi o svojstvima koja se mogu mjeriti, a ne o onima koja su opisno izražena. Intenzitet selekcije može biti različit, što ovisi o njezinu cilju. Ako se selekcija vrši na jedno ili dva svojstva, njezin intenzitet može biti stroži, nego kada se uzima u obzir veći broj svojstava. Schreine r (36) preporučuje da se selekcija ograniči na takva stabla koja se nalaze za 2 ili 3 standardne devijacije iznad prosječnog stabla. M e r g e n (25) pak iznosi da se odabrano stablo treba nalaziti za 4 standardne devijacije iznad prosjeka. Kada se intenzitet selekcije izrazi na taj način, onda se ne može odrediti isti kriterij za sva važnija svojstva jer se u takvom slučaju — ako je intenzitet jako strog — za neka svojstva kao što je npr. prunodrvnost i pravnost debla ne bi mogla izabrati željena stabla. 2. PRONALAŽENJE I KORIŠĆENJE NUMERIČKIH INDEKSA KOD IZBORA PLUS STABALA Andersso n (1) navodi da je odabiranje plus stabala dosta vršeno na bazi relativne procjene rasta, oblika stabla, kvalitete deblovine, strukture drva, uroda sjemena i otpornosti. Kriteriji za plus stabla varirali sxi u različitim dijelovima svijeta. Oni ovise o vrsti drveća, lokalnim uvjetima kao i o postavljenoj osnovi za selekciju. Selekcija je prema kvaliteti produkcije plus stabala provedena u nekim slučajevima na temelju procijenjenih indeksa. Isto tako ta je selekcija bazirana na mnoštvu karakteristika koje su, razumljivo, u vezi s kvalitetom stabala. Autor napominje da je samo u manjem opsegu bilo moguće da se koristi testiranje potomstva kao baza za selekciju plus stabala. Andersso n osim toga navodi da su nam potrebni selekcioni indeksi koje preporučuje Lus h jer bi tako selekcija stabala bila efikasnija. Da se dobiju takvi selekcioni indeksi, potrebno je: 1. đa se znadu rezultati o aditivnoj genetskoj varijanci i nasljednosti svake karakteristike i 2. da se jspita genetska i fenotipska kovarijanca između tih karakteristika. Sve je to moguće postići na bazi specijalno planiranih testova potomstva. Takva istraživanja sada su sve aktuelniija a to, naravno, ovisi o stepenu razvoja i dostignućima oplemenjivanja šumskog drveća u pojedinim zemljama. Take |