DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 148 <-- 148 --> PDF |
Oni klonovi u ogledu koji pod optimalnim uslovima pokazuju najveći debljinski prirast najmanje su plastični, tj. najoštrije reaguju smanjenjem prirasta na pramenu zemljišnih uslova. Među klonovima ove grupe u ogledu još su najplastičniji 1-154 i Jacometti 78-B. Zahvaljujući ovoj osobini, spomenuti klonovi na pliće pogrebenoj i težoj crnici imaju posle udruge vegetacije bolji debljinski prirast nego klon 1-214. Najveći plasticitet, tj. najslabije reagovanje na promenu zemljišnih uslova pokazali su u ovom ogledu klonovi Regenerata D i Ostia koji su pod optimalnim uslovima u toku prve dve vegetacije imali najmanji debljinski prirast. Međutim, zahvaljujući svojstvu plastičnosti ovi klonovi imaju posle druge vegatacije na težem zemljištu praktično isti prosečni obim debla u prsnoj visini kao i klon 1-214. DISKUSIJA REZULTATA Izneti rezultati istraživanja svakako se ne mogu generalisati; oni se odnose na navedene klonove i podtipove zemljišta i vrede samo za prve dve godine razvoja u plantaži. Vrednost gornjih rezultata je naročito u tome što pokazuju značajnost veze klon — zemljište, što indiciraju razliku u reagovanju pojedinih klonova na promenu zemljišnih uslova i što tako upućuju na veliki praktični značaj pravilnog izbora sorti — klonova za pojedine tipove zemljišta. Istovremeno navedeni rezultati omogućuju već i izvesnu orijentaciju u pogledu izbora sorti. Udruženi s rezultatima analiza drugih, većim delom već postojećih klonskih testova kao i rezultatima analiza u sledećim godinama, spomenuti rezultati će omogućiti sve sigurniju orijentaciju u ovom važnom pitanju. ZAKLJUČCI Statističkom analizom podataka o debljinskom prirastu posle druge godine razvoja u jednom klonskom testu — plantaži sa 6 klonova topola na 2 podtipa zemljišta (pliće i dublje pogrebena ritska crnica) zaključili smo sledeće: 1) Postoje veoma značajne razlike u debljinskom prirastu pojedinih klonova topola. 2) Razlike u debljinskom prirastu pojedinih klonova veće su na boljem zemljištu za topole, a manje na lošijem zemljištu za topole. 3) Na boljem zemljištu (profil broj 29) najbolji po debljinskom prirastu posle druge vegetacije su klonovi: 1-214, Jacometti 78-B i 1-154, a najslabiji su klonovi Ostia, i Regenerata D. 4) Na lošijem zemljištu (profil broj 28) najbolji po debljinskom prirastu na kraju druge vegetacije su klonovi 1-154 i Jacometti 78-B, a najslabiji je klon Missouriensis Holland. 5) Pojedini klonovi različito reaguju u debljinskom prirastu na promenu zemljišnih uslova. Najmanju plastičnost pokazali su klonovi 1-214 i Missouriensis Holland, a najveću klonovi Regenerata D i Ostia. Zahvaljujući ovom svojstvu poslednja dva klona izjednačila su se na pliće pogrebenoj ritškoj crnici po vrednosti s klonom 1-214. 6) U grupi najboljih klonova na zemljištu s profila broj 29 veću plastičnost nego klon 1-214 iaploljili su klonovi 1-154 i Jacometti 78-B. Zahvaljujući tom svojstvu, oni su na zemljištu s profila broj 28 ispoljili na kraju druge vegetacije veći debljinski prirast nego klon 1-214. |