DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 148     <-- 148 -->        PDF

Oni klonovi u ogledu koji pod optimalnim uslovima pokazuju najveći
debljinski prirast najmanje su plastični, tj. najoštrije reaguju smanjenjem prirasta
na pramenu zemljišnih uslova. Među klonovima ove grupe u ogledu još
su najplastičniji 1-154 i Jacometti 78-B. Zahvaljujući ovoj osobini, spomenuti
klonovi na pliće pogrebenoj i težoj crnici imaju posle udruge vegetacije bolji
debljinski prirast nego klon 1-214. Najveći plasticitet, tj. najslabije reagovanje
na promenu zemljišnih uslova pokazali su u ovom ogledu klonovi Regenerata
D i Ostia koji su pod optimalnim uslovima u toku prve dve vegetacije imali
najmanji debljinski prirast. Međutim, zahvaljujući svojstvu plastičnosti ovi
klonovi imaju posle druge vegatacije na težem zemljištu praktično isti prosečni
obim debla u prsnoj visini kao i klon 1-214.


DISKUSIJA REZULTATA


Izneti rezultati istraživanja svakako se ne mogu generalisati; oni se odnose
na navedene klonove i podtipove zemljišta i vrede samo za prve dve godine
razvoja u plantaži. Vrednost gornjih rezultata je naročito u tome što pokazuju
značajnost veze klon — zemljište, što indiciraju razliku u reagovanju pojedinih
klonova na promenu zemljišnih uslova i što tako upućuju na veliki praktični
značaj pravilnog izbora sorti — klonova za pojedine tipove zemljišta.


Istovremeno navedeni rezultati omogućuju već i izvesnu orijentaciju u
pogledu izbora sorti. Udruženi s rezultatima analiza drugih, većim delom već
postojećih klonskih testova kao i rezultatima analiza u sledećim godinama,
spomenuti rezultati će omogućiti sve sigurniju orijentaciju u ovom važnom
pitanju.


ZAKLJUČCI


Statističkom analizom podataka o debljinskom prirastu posle druge godine
razvoja u jednom klonskom testu — plantaži sa 6 klonova topola na 2 podtipa
zemljišta (pliće i dublje pogrebena ritska crnica) zaključili smo sledeće:


1) Postoje veoma značajne razlike u debljinskom prirastu pojedinih klonova
topola.
2) Razlike u debljinskom prirastu pojedinih klonova veće su na boljem
zemljištu za topole, a manje na lošijem zemljištu za topole.


3) Na boljem zemljištu (profil broj 29) najbolji po debljinskom prirastu
posle druge vegetacije su klonovi: 1-214, Jacometti 78-B i 1-154, a najslabiji
su klonovi Ostia, i Regenerata D.


4) Na lošijem zemljištu (profil broj 28) najbolji po debljinskom prirastu
na kraju druge vegetacije su klonovi 1-154 i Jacometti 78-B, a najslabiji je
klon Missouriensis Holland.


5) Pojedini klonovi različito reaguju u debljinskom prirastu na promenu
zemljišnih uslova. Najmanju plastičnost pokazali su klonovi 1-214 i Missouriensis
Holland, a najveću klonovi Regenerata D i Ostia. Zahvaljujući ovom svojstvu
poslednja dva klona izjednačila su se na pliće pogrebenoj ritškoj crnici po
vrednosti s klonom 1-214.


6) U grupi najboljih klonova na zemljištu s profila broj 29 veću plastičnost
nego klon 1-214 iaploljili su klonovi 1-154 i Jacometti 78-B. Zahvaljujući
tom svojstvu, oni su na zemljištu s profila broj 28 ispoljili na kraju druge
vegetacije veći debljinski prirast nego klon 1-214.