DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 118     <-- 118 -->        PDF

HETBROZIS


Rod Pinus: luksuriranje pokazuju hibridi P. strobus x P. griffithii koji je pored
toga i otporan na rđu, zatim P. đensiflora x P. thunbergii za koji nema podataka o
brzini rasta u Japanu, te P. nigra x P. resinosa, P. thunbergii x P. nigra, P. ponderosa
x P. engelmannii, P, ponderosa x P. montesumae, P. echinata x P. rigiđa, P.
contorta ssp. latifolia x P. banksiana. Moulopoulcs i Bassiotis (37) ustanovili
su da hibrid između P. halepensis i P. brutia kod starosti od 9 godina raste
brže od oba roditelja.


Rod Abies: U Bavarskoj (47) pokazuju dva hibrida jele snažni efekt luksuriranja.
Križanac A. Veitchii x A. alba, star 11 godina, za 205l%> je veći od majčinskog
roditelja, a za 30r%> od očinskog roditelja. Hibrid A. concolor x A. Veitchii je za
162°´o veći od majčinskoga, a za 204l8/o od očinskog roditelja. Rohmede r naglašava
da snažan rast hibrida ne ovisi samo o kombinaciji prikladnih vrsta, nego također
o individuima koji se koriste za križanje. Kod hibrida jele je osim toga od
brzine rasta važnija osobina visoka otpornost na hladnoću.


Kod roda Picea hibridi s pojavom heterozisa su: Picea glauca x P. engelmannii
i obratno, te hibrid između vrsta P. glauca i P. jezoensis. Prema našim istraživanjima
(56) križanac između omorike i sitkanske smrče nadmašuje omoriku u rastu kod
starosti od 5 godina. Prema Langner u (33) dvogodišnji hibrid između te dvije
vrste ima pojavu heterozisa dok svi stariji hibridi iz ranijeg pokusa ne pokazuju
to svojstvo.


Rod Larix: najpoznatiji je hibrid između L. decidua i L. leptolepis koji je najprije
ustanovljen u Škotskoj. U vezi s hibridizacijom tih dviju vrsta publicirano je
dosta radova. Tako je npr. u Danskoj Larse n (34, 35) vršio opsežna istraživanja
na hibridizaciji između dvije navedene vrste. U Njemačkoj možemo spomenuti
Dimpflmeiera (11), Langnera (30, 32), i Go the (20). U Jugoslaviji je V idakovi
ć (53, 54) radio na međuvrsnoj hibridizaciji ariša. U svim slučajevima pokazalo
se da hibridni ariš ima jaku pojavu heterozisa, a pored toga otporan je i na
rak. Za Skandinavske zemlje i SSSR interesantan je i hibrid između sibirskoga i japanskog
ariša. Albenski j (1, 2, 3) je utvrdio pojavu heterozisa kod toga hibrida
kao i kod hibrida između evropskoga i japanskog ariša. Prema Rohmeder u (47)
hibridi L. decidua x L. gmelini i L. decidua x L. gmelini var. Principis Ruprechtii
imaju isto tako pojavu luksuriranja.


Kod roda Pseudotsuga dobio je Chin g (8) križanjem P. taxifolia x P. macrocarpa
hibridne biljke koje su kod starosti od dvije godine u prosjeku bile veće nego
roditelji. i | . j jp.aj


Rod Populus poznat je po tome jer se mnoge vrste međusobno lako križaju, a
što se tiče čistih vrsta kao i hibrida, lako se mogu razmnažati putem reznica ili
korjenjaka. Kod topola poznati su mnogi prirodni križanci. Tako je u Italiji od spontanih
križanaca između Populus deltoides i P. nigra selekcionirano nekoliko vrlo vrijednih
klonova kao npr. I—214 i 1-154 koji se uspješno uzgajaju u Italiji i susjednim
zemljama. Sigurno je da ti klonovi imaju efekt luksuriranja ako ih usporedimo s čistim
vrstama P. deltoides i P. nigra. U Evropi je vrlo perspektivan i križanac između
P. tremula te P. tremuloides. Taj hibrid pokazuje naročito u sjevernoj Evropi
bujan rast. Pretpostavlja se da je ovdje bila hitnija razlika u geografskoj širini roditelja
koja se odražava u mogućnosti produžetka vegetacije hibrida u usporedbi
s majčinskim roditeljem, nego sama pojava heterozisa (26, 40). Dobar rast imaju i
križanci P. trichocarpa x P. nigra i P. trichocarpa x P. deltoides.


Rod Quercus je s aspekta hibridizacije veoma težak i zbog toga se na njemu radilo
relativno malo. Piatnitsk y (41) je ustanovio da hibrid Q. cerris x Q. suber
ima pojavu luksuriranja.


Kod roda Eucalyptus postoji pojava luksuriranja u dva slučaja međuvrsnog križanja
(60).


Kod roda Betula izgleda da heterozis postoji kod hibrida B. papyrifera x B
lenta. Johnsso n (25) navodi da hibridi B. verrucosa x B. japonic;», B. verrucosa x


B. papyrifera i B. pubescens x B. papyrifera nadmašuju prosječne visine roditeljskih
vrsta kod starosti od 7 godina.
Pored navedenih primjera međuvrsnih hibrida s pojavom heterozisa smatramo
da je ovdje potrebno spomenuti i takve hibride koji u rastu nadmašuju jednog
roditelja ili su pak otporni na bolesti. ,Za hibrid između Pinus nigra i P. đensiflora


116