DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 95 <-- 95 --> PDF |
— Komparativna istraživanja o najpovoljnijim razmacima sadnje američkog borovca i običnog bora u intenzivnim kulturama. — Ispitivanje najpogodnijih substrata za uzgoj jednogodišnjih biljaka zelene duglazije, američkog borovca i obične smrče. Sa Poslovnim udruženjem šumsko privrednih organizacija Zagreb, sklopljeni su u 1964. i 1965. godini ugovori na slijedeće teme: — Problem proširenja brzorastućih četinjača u Hrvatskoj. — Oplemenjivanje i selekcija brzorastućih četinjača u Hrvatskoj. — Ekonomsko opravdanje plantažnih kultura četinjača ubrzanog rasta u poredenju s uzgojem intenzivnih kultura i klasičnim pcšumljavanjem. — Pedološka istraživanja objekata za intenzivne kulture i plantaže. — Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala četinjača ubrzanog rasta sa temama; — Način sjetve sjemena četinjača u toplim lijehama; — Tehnička presadnja biljaka četinjača u Jiffy-lončiće u rasadniku, te sadnja, preživjelost i rast sadnica četinjača u Jiffy-lončićima na oglednim poljima. — Ishrana biljaka četinjača u šumskim rasadnicima. — Primjena mehanizacije i lacionalizacije rada u rasadnicima četinjača industrijskog tipa. — Uništavanje korova u rasadnicima četinjača. — Primjena insekticida u rasadnicima četinjača. — Proučavanje ishrane dušikom u kulturama i mladim sastojinama običnog bora. — Utjecaj poljoprivrednih međukultura na razvoj običnog bora, američkog borovca i evropskog ariša u plantažama i njihova rentabilnost. U izvršavanju postavljenih tematskih zadataka osnovani su na terenu razni ogledi, kako se to vidi iz slijedećeg iskaza: Ukupno 91 ha čiste površine ogleda odnosno sa zaštitnim pojasevima oko 110 ha. U istraživačkom radu na području rasadničke proizvodnje vršeni su i vrše se pokusi u rasadniku Instituta o duljini zasjene biljaka, uplivu krupnoće sjemena na rast biljaka, gustoći sjetve, raznim dozama mineralnih hraniva na rast i kvalitet sadnog materijala, suzbijanju korova i dr. Kod selekcije plus stabala odabrano je na području SR Hrvatske 207 stabala (američki borovac 42, zelena duglazija 300, obični bor 26, ilirski crni bor 35, kalabrijski crni bor 25, evropski ariš 29, obična smrča 12) i na području SR BiH 40 stabala (običan bor 32 i ilirski crni bor 8); ukupno 247 stabala. Plus stabla izlučena su kako u prirodnim sastojinama-populacijama tako i u kulturama. Od samog početka osnivanja Instituta radi se programski na unutravrsnoj i međuvrsnoj hibridizaciji. Međuvrsna hibridizacija vršena je između Larix decidua x Larix Zeptolepis, Pinus nigra x Pinus densijlora, Pinus nigra x Pinus halepensis, Pinus nigra x razne vrste južno američkih borova, Picea omorika x Picea sitchensis. Cilj ovih hibridizacija je da se izborom najboljih partnera proizvede u potomstvu heterozis. |