DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 9     <-- 9 -->        PDF

S obzirom na izloženo kretanje sječa u društvenom sektoru proizvodnje
logično je, da je u 1938. i u prvom periodu poslije rata učešće trupaca za rezanje
visoko, jer su u to vrijeme u društvenoj proizvodnji obuhvaćene pretežno
samo regularne sječe bez većih proreda, pa je uslijed toga nužno došlo
do relativno visokog učešća trupaca za rezanje s jedne strane, a s druge strane
u tom su periodu gotovo jedini preradbeni kapaciteti bile pilane. U kasnijim
periodima dolazi zbog smanjenih sječa do naglog opadanja proizvodnje
trupaca. U posljednjem periodu se proizvodnja opet osjetnije diže, što se naročito
vidi ako se zajedno promatraju trupci za rezanje i trupci za furnir
i ljuštenje. Porast učešća u posljednjem periodu u odnosu na prethodni iznosi
3,4%. U apsolutnom iznosu to povećanje iznosi 264 hiljade m3 trupaca prema
ukupno povećanoj sječi ocl 449 hiljada m3. Ovo je bilo abnormalno visoko
povećanje proizvodnje trupaca u odnosu na povećanu sječu. Preveliki broj
pilanskih kapaciteta i novopodignuti kapaciteti šperploča kod smanjenih sječa
vrše pritisak na tržištu uslijed čega dolazi do sve većih tolerancija u pitanju
kvalitete trupaca i do izmjene kriterija standarda a time se u stvari i može
opravdavati tako visoka proizvodnja trupaca. Ovo naročito upada u oči kod
proizvodnje trupaca za furnir i ljuštenje. U 1964. godini je učešće trupaca F
i L kvalitete 4-struko veće od onog u 1938. godini, a 3,5 puta više, nego u
periodu najvećih sječa.


Konstantan lagani porast, učešća celuloznog drveta bio je logična posljedica
razvoja naših preradbenih kapaciteta za celulozu i papir kao i potražnja
na vanjskom tržištu. Ostalo industrijsko drvo naprotiv pokazuje stalnu tendenciju
opadanja a odnosi se uglavnom na proizvodnju taninskog drveta, čija
prerada zbog niskog procenta tanina postaje sve manja interesantna. Drvo
za proizvodnju ploča posebno se još ne prati.


Porast tehničkog drveta odnosi se uglavnom na porast rudnog drveta,
dok je izradba tesanih pragova u opadanju, jer je izrada na pilanama ekonomičnija.
Proizvodnja ogrijevnog drveta u zadnjem periodu se povećava, jer
su povećane i ukupne sječe koje se povećanje postiže intenzivnijim proređivanjem
kod čega uglavnom napada prostorno drvo. Međutim, to ne znači da
se povećala potrošnja ogrijevnog drveta, jer jedan dio toga »ogrijevnog drveta
« odlazi na daljnju industrijsku preradu (ploče, poluceluloza, suha destilacija).


Kod toga je važno za šumsku proizvodnju da u novoj tehnologiji prerade
drveta sve se više kao sirovina upotrebljava i Sortiment kvalitete ogrijevnog
drveta tj. industrija postaje potrošač i onog drveta, koje se ranije upotrebljavalo
samo za ogrjev. Radi toga se u 1964. godini eksploatacija šume mogla
orijentirati na proizvodnju od oko dva milijona m3 prostornog drveta.


Radi cjelovitosti prikaza iskorišćavanja šuma u tabeli 3 dat je pregled
kretanja iskorišćavanja sporednih šumskih proizvoda.


Iskorišćavanje šumskih proizvoda po vrijednosti (u tekućim cijenama)
pokazuje stalan lagani porast. U stvari na tom polju nisu bile iskorištene sve
mogućnosti, jer bi taj porast svakako trebao biti jači.