DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 87     <-- 87 -->        PDF

tim radom istraženi su i prirasti kestenovih panjača te debljina i postotak njihove
kore. Završavaju se tablice drvnih masa za obični grab i započeta je izrada
tablica za hrast kitnjak. U provedbi istraživanja i izrade navedenih tablica
započelo se korištenjem najsuvremenijih sredstava kao što je upotreba
elektronskih računara. Tako će se znatno ubrzati radovi., i naša privreda dobit
će odgovarajuće tablice u znatno kraćem vremenu.


RACIONALIZACIJA ISKORIŠCAVANJA UZGREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA.
U vezi s velikim potrebama kemijske industrije u prvom periodu
naše privredne izgradnje, pojavilo se bilo pitanje racionalne proizvodnje smole
i uzgoja ruja za dobivanje finijih vrsta štavila. Unatoč tadašnjim nemalim teškoćama,
Institut je osnovao opsežne pokuse smolarenja na brdskom, planinskom
i primorskom području te pokuse osnivanja i obrađivanja rujevih kultura.
Zbog pomanjkanja izvježbanog pomoćnog tehničkog osoblja i sve manje
zainteresiranosti privrede, pokusi se nisu mogli nastaviti.


MEHANIZACIJA U ŠUMARSTVU. Naporan šumski rad i sve manji broj
šumskih radnika zahtijevaju da se tehnološki procesi što više mehaniziraju.
Od Oslobođenja do danas učinjen je u tome velik korak naprijed, ali ostaje još
niz problema, kao što je pitanje mehanizacije utovara, privlačenja, zaštite, pošumljivačkih,
uzgojnih i drugih radova. Zato su god. 1962. u našem Institutu
započeta istraživanja mehanizacije šumskih radova. Institut je direktno pomagao
u rješavanju konkretnih pitanja operative: istražuje racionalnu primjenu
postojeće mehanizacije i organizaciju rađa sa strojevima; daje savjete
i prijedloge za uvođenje one mehanizacije koja se može ekonomski opravdati;
ispituju se tehnološki procesi i predlaže uvođenje suvremene mehanizacije za
sve radove u šumskoj proizvodnji. Povezan s ostalim institutima u SFRJ, surađuje
na saveznoj dugoročnoj temi »Proučavanje mehanizacije u radovima na
iskorišćavanju šuma«.


MELIORACIJA PODRUČJA RIJEKE SAVE jedan je od najvažnijih privrednih
problema naše Republike. Na projektu hidrotehničkih i ekonomskih
rješenja za sliv te naše najveće rijeke sudjelovao je čitav niz radnih organizacija,
pa i naš Institut. Izrađena su tri studijska elaborata, od kojih su dva
kompleksna (stanje šuma, ekološki, fitocenološki odnosi i hidrološki odnosi,
šumska i lovna privreda).


MEĐUNARODNA AKTIVNOST u raznim organizacijama, simpoziumima
i savjetovanjima. Institut je član međunarodne organizacije za šumarska istraživanja
(IUFRO), član Komiteta za šumarska istraživanja na Mediteranu
(CRF´M). Saradnici Instituta bih su delegati naše zemlje na zasjedanjima Potkomisije
FAO za koordinaciju šumarskih problema Mediterana u Lisabonu
I960., Dubrovniku 1962. i Ateni 1965.; surađivali su u Organizaciji Ujedinjenih
nacija za Poljoprivredu i ishranu koordinator Projekta br. 2 FAO za područje
Mediterana, koji se odnosi na ishranu stoke šumskim vrstama drveća i grmlja,
predavač na seminaru FAO o politici uzgoja koza na Mediteranu i Bliskom
istoku u Beogradu i Ateni 1964. Jedan saradnik Instituta je izabran za eksperta
Ujedinjenih nacija u sjevernoj Africi. U vezi s vegetacijskim istraživanjima,
član našeg Instituta surađivao je na istraživanju i kartiranju vegetacije
na Tatrama, na internacionalnom simpoziju o vegetacijskom kartiranju
u Stolzenau, na savjetovanju internacionalne grupe za istraživanje bioklimatskih
problema u medicinskoj i biljnoj ekologiji, na istraživanju vegetacije