DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
najraznolikijih šumarskih istraživalačkih i privrednih radova. Zato je god. 1958. osnovan posebni odsjek za ekologiju i tipologiju šuma, u kojemu surađuje niz specijaliziranih stručnjaka (geolog, pedolog, klimatolog, fitocenolog, istraživač prirasta, uzgajivač itd.). Nakon započetih orijentacijskih istraživanja Papuka i Psunja, težište radova je prebačeno u jugozapadnu Hrvatsku (Gorski Kotar, Primorje s Istrom, Lika). Na potezu od mora do najviših planinskih vrhunaca, u proizvodnim i degradiranim šumama, istraženi su s ekološko- biološkog i šumskogospodarskog gledišta svi oni šumski objekti koji imaju prvenstveno značenje za tipološku klasifikaciju i rješavanje naučnih i privrednih problema. Posebna pažnja posvećena je osnivanju silvometeoroloških stanica, te provedbi mikroklimatoloških i fenoloških motrenja. Nastavljeno je sistematsko pedološko i vegetacijsko kartiranje pojedinih reprezentativnih područja u Hrvatskoj. Sa strane mjerodavnih krugova Institutu je povjerena izrada vegetacijske karte Bosne i Hercegovine i provedba tipoloških istraživanja u Crnoj Gori. BIOLOGIJA I UZGOJ DIVLJACI. Prodaja prava odstrela divljači i mesa ustrijeljene divljači sve značajnije su vrelo deviza. Težnja za povećanjem tih prihoda očituje se u svjesnom povećavanju populacije divljači, a takva pojava u oštroj je suprotnosti s interesima šumske proizvodnje. Ekonomske mjere, koje će omogućiti usklađivanje tih suprotnih interesa u obliku najpovoljnijem za cjelokupnu privredu zajednice, mogu se odrediti samo na osnovu što potpunijeg poznavanja biologije divljači. U novije vrijeme na prvom je mjestu biologija ponašanja i zajedničkog života divljači. Kao rezultat proučavanja biologije i racionalnih načina uzgoja divljači Institut je dao niz publikacija, izradio mnoge studije i elaborate o mogućnosti uzgoja određenih vrsta divljači u pojedinim predjelima, odnosno elaborate o bonitetu i ekonomskom kapacitetu lovišta. Time je za najveći dio područja Hrvatske pružena lovnim ovlaštenicima realna podloga za racionalni uzgoj divljači koji je u skladu s interesima šumske proizvodnje. SPREČAVANJE I SMANJIVANJE ŠTETA OD DIVLJAČI. Stete od divljači ekonomski su najosjetljivije u plantažama i intenzivnim kulturama drveća ubrzanog rasta. Prelazeći na taj način proizvodnje drveta, predstavnici šumske proizvodnje zahtijevali su maksimalni intenzitet osiguranja proti takovim štetama. Primjenjujući najnovija dostignuća na polju proučavanja biologije divljači i tehnike zaštite šumskih sastojina protiv šteta od divljači, izvršen je niz radova i pokusa sprečavanja šteta biološkim (osiguravanje prikladne prirodne hrane, usklađivanje visine populacije s prehrambenim potencijalom staništa i si.) i kemijskim metodama (ispitivanje raznih repelenata inozemne i domaće proizvodnje i si.). Na području zaštite topolovih sadnica postignuti su vilo dobri rezultati kemijskim metodama. Te metode omogućuju da se osnivaju plantaže bez potrebe da se podižu skupe ograde ili provodi individualna mehanička zaštita sadnica, a istodobno mogu se održavati eko^ nomski značajne populacije divljači. TABLICE DRVNIH MASA. Sve do nedavna, za utvrđivanje kubature drvnih masa stabala listača upotrebljavali smo ine zemne tablice. Budući da te tablice sadrže podatke općenito za hrast i budući da se u našoj Republici nalazi razmjerno velika površina šuma hrasta lužnjaka, Institut je za tu vrstu drveća izradio posebne tablice drvnih masa i to za Spačvanski bazen i za područje republike Hrvatske. Izrađene su tablice drvnih masa za pitomi kesten, a u vezi .s |