DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 84     <-- 84 -->        PDF

stituta za četinjače, opseg rješavanja tog kompleksnog problema u našem se


Institutu mnogo smanjio.


UNAPREĐIVANJE SJEMENARSTVA. U vezi s potrebom masovmjeg po


šumljivanja prvenstveno četinjačama, pojavio se vrlo važan suvremeni pro


blem izbora dobre provenience pojedinih ekonomski važnih vrsta drveća. U


nastojanju da se problem genetički dobrog pošumjavačkog materijala što šire


zahvati, tj. držeći se načela od velikog u malo i od grubog u finije, Institut je


u danim mogućnostima izvršio sjemenarsku rajonizaciju čitave Republike a


zatim detaljnu rajonizaciju za područje nizinsko, brdsko, planinsko, primorsko


listopadno i primorsko vaztiazeleno područje, izradio elaborate. U Institutu


metodički je ispitivana klijavost sjemena, kenstruirana je i nova klijalica. Dalj


nji rad, tj. izlučivanje sjemenskih baza je prekinut, jer ga je preuzeo Zavod za


kontrolu šumskog sjemena; u tom radu sudjelovali su i suradnici našeg In


stituta.


BIOLOŠKO-UZGOJNA SVOJSTVA DRVEĆA. Da bi se problemi šumsko


uzgojnih radova i pošumljivanja mogli što bolje rješavati, Institut je uzgred


i po posebnim zadacima nastojao ispitivati svojstvenost nekih naših privredno


važnih vrsta drveća. To su prvenstveno domaće topole, jela, bukva i smreka,


zatim kasni hrast lužnjak, te brucijski bor komparativno u odnosu na crni i


alepski bor. Rezultati tih ispitivanja mnogo su pomogli da se određeni temat


ski zadaci mogu dublje obrađivati.


MELIORACIJA DEGRADIRANIH ŠUMA. Vršena su ekološka istraživanja
na krškom području primorja, Like i sjeverne Hrvatske, kao i eksperimenti iz
oblasti tehnike podizanja kultura. Osnovana su pokusna polja za ispitivanje
tehnike gustih kultura u Dalmaciji, za podizanje kultura i plantaža četinjača
ubrzanog rasta na vrištinama u Lici i za introdukciju stranih vrsta u primorskom
području. U okviru rada sektora izrađene su studije, programi i planovi
kompleksne melioracije degradiranih kraških i ostalih drugih područja (Istra,
Krka i dr.), isto tako i studije o mogućnostima proizvodnje industrijskog drveta
četinjača na području Like i sjeverne Hrvatske. Izrađen je »Program kompleksne
melioracije Krša Jugoslavije«. Održani su mnogi seminari o raznim
problemima melioracije i iskorištenja degradiranih šuma i zemljišta.


ISKORIŠTENJE I MELIORACIJA DEGRADIRANIH PAŠNJAKA. Vršena
su istraživanja utjecaja paše koza i ovaca na šumsku i travnu vegetaciju. Ispitivane
su vrste šumskog drveća i grmlja koje stoka koristi za hranu u ekstenzivnim
uslovima. Izvršeni su eksperimenti ishrane ovaca šumskim vrstama
grmlja. Ispitivan je utjecaj ishrane stoke iglicama četinjača. Osnovana su pokusna
polja grmljem šumskih leguminoza s visokim sadržajem proteina. Proučavani
su načini konverzije ekstenzivnog stočarstva sitnom stokom u proizvodnije
oblike uzgajanja. Izvršene su ekonomske studije o ulozi paše stoke u
šumama.


FITOCENOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA. S obzirom na aktuelnost
i sve veće potrebe osnovan je god. 1955. sektor za iitocenologiju. U
okviru tog sektora izrađene su ekološko-fitocenološke osnove za rješavanje
različitih problema iz oblasti uzgoja, njege i melioracije šuma, organizacije sjemenarske
službe i si.; izvršeni su svi pripremni radovi i štampane naše prve
vegetacijske karte, koje su naišle na najviše priznanje u domaćim i stranim
naučnim i stručnim krugovima. Osniva se herbarij za naše najvažnije fitocenoze.
Uspostavljena je najuža suradnja s domaćim i stranim fitocenolozima