DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 84 <-- 84 --> PDF |
stituta za četinjače, opseg rješavanja tog kompleksnog problema u našem se Institutu mnogo smanjio. UNAPREĐIVANJE SJEMENARSTVA. U vezi s potrebom masovmjeg po šumljivanja prvenstveno četinjačama, pojavio se vrlo važan suvremeni pro blem izbora dobre provenience pojedinih ekonomski važnih vrsta drveća. U nastojanju da se problem genetički dobrog pošumjavačkog materijala što šire zahvati, tj. držeći se načela od velikog u malo i od grubog u finije, Institut je u danim mogućnostima izvršio sjemenarsku rajonizaciju čitave Republike a zatim detaljnu rajonizaciju za područje nizinsko, brdsko, planinsko, primorsko listopadno i primorsko vaztiazeleno područje, izradio elaborate. U Institutu metodički je ispitivana klijavost sjemena, kenstruirana je i nova klijalica. Dalj nji rad, tj. izlučivanje sjemenskih baza je prekinut, jer ga je preuzeo Zavod za kontrolu šumskog sjemena; u tom radu sudjelovali su i suradnici našeg In stituta. BIOLOŠKO-UZGOJNA SVOJSTVA DRVEĆA. Da bi se problemi šumsko uzgojnih radova i pošumljivanja mogli što bolje rješavati, Institut je uzgred i po posebnim zadacima nastojao ispitivati svojstvenost nekih naših privredno važnih vrsta drveća. To su prvenstveno domaće topole, jela, bukva i smreka, zatim kasni hrast lužnjak, te brucijski bor komparativno u odnosu na crni i alepski bor. Rezultati tih ispitivanja mnogo su pomogli da se određeni temat ski zadaci mogu dublje obrađivati. MELIORACIJA DEGRADIRANIH ŠUMA. Vršena su ekološka istraživanja na krškom području primorja, Like i sjeverne Hrvatske, kao i eksperimenti iz oblasti tehnike podizanja kultura. Osnovana su pokusna polja za ispitivanje tehnike gustih kultura u Dalmaciji, za podizanje kultura i plantaža četinjača ubrzanog rasta na vrištinama u Lici i za introdukciju stranih vrsta u primorskom području. U okviru rada sektora izrađene su studije, programi i planovi kompleksne melioracije degradiranih kraških i ostalih drugih područja (Istra, Krka i dr.), isto tako i studije o mogućnostima proizvodnje industrijskog drveta četinjača na području Like i sjeverne Hrvatske. Izrađen je »Program kompleksne melioracije Krša Jugoslavije«. Održani su mnogi seminari o raznim problemima melioracije i iskorištenja degradiranih šuma i zemljišta. ISKORIŠTENJE I MELIORACIJA DEGRADIRANIH PAŠNJAKA. Vršena su istraživanja utjecaja paše koza i ovaca na šumsku i travnu vegetaciju. Ispitivane su vrste šumskog drveća i grmlja koje stoka koristi za hranu u ekstenzivnim uslovima. Izvršeni su eksperimenti ishrane ovaca šumskim vrstama grmlja. Ispitivan je utjecaj ishrane stoke iglicama četinjača. Osnovana su pokusna polja grmljem šumskih leguminoza s visokim sadržajem proteina. Proučavani su načini konverzije ekstenzivnog stočarstva sitnom stokom u proizvodnije oblike uzgajanja. Izvršene su ekonomske studije o ulozi paše stoke u šumama. FITOCENOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA. S obzirom na aktuelnost i sve veće potrebe osnovan je god. 1955. sektor za iitocenologiju. U okviru tog sektora izrađene su ekološko-fitocenološke osnove za rješavanje različitih problema iz oblasti uzgoja, njege i melioracije šuma, organizacije sjemenarske službe i si.; izvršeni su svi pripremni radovi i štampane naše prve vegetacijske karte, koje su naišle na najviše priznanje u domaćim i stranim naučnim i stručnim krugovima. Osniva se herbarij za naše najvažnije fitocenoze. Uspostavljena je najuža suradnja s domaćim i stranim fitocenolozima |