DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 82 <-- 82 --> PDF |
vanju Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Time je prestalo pravo osnivača Izvršnog vijeća Sabora NRH. Smireniji razvitak privrede omogućio je da se u toku posljednjih nekoliko godina rad u Institutu sve više normalizira i usavršava materijalno, personalno i stručno. Danas u toj ustanovi imamo 12 šumarskih stručnjaka visoke školske spreme, 1 tehničara i 6 uredskog osoblja. Organi Instituta su: direktor, upravni odbor, radna zajednica i naučni savjet. Institut ima ove odsjeke: za ekologiju i tipologiju, za uzgajanje šuma, za uređivanje šuma, za lovstvo, za mehanizaciju i ekonomiku, opći odsjek i zajedničke službe. U Institutu danas rade: Be r tovi ć, Car, Cestar, Dereta, Hren, Medvedović, Pelcer, Šafar, Špiranec, Weiss, Ziani i Žunko; 2 su viša naučna suradnika, 3 naučna suradnika, 2 viša stručna suradnika i 5 asistenata. Jedan je suradnik obranio na Šumarskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju, a 6 suradnika prijavilo je svoje radove, te će u skorije vrijeme braniti svoje disertacije. Na osnovu takove strukture kadrova kao i rezultata rada Institutu je prema citiranom Zakonu priznat naučni status i unesen je u registar naučnih ustanova koji vodi Savjet za naučni rad SRH. Jedan suradnik je za naročite zasluge na polju nauke Ukazom Predsjednika SFRJ odlikovan »Ordenom rada sa zlatnim vijencem«. Unatoč nepovoljnim prošlim okolnostima i sadašnjim poteškoćama, ta ustanova mnogo je sudjelovala u unapređenju šumske privrede i nauke. Taj se rad očitovao u mnogim ekspertizama, seminarima, konzultacijama, studijskim elaboratima, planovima, programima, stručnim i naučnim publikacijama. Ukratko dajemo pregled tog rada. UZGOJ TOPOLA. Kad se veoma zaoštreno nametnuo problem pomanjkanja drvne sirovine, naš je Institut prvi dao snažan zamah uzgoju topola. Opsežna istraživanja, pokusi, mnogi prevodi iz strane literature za potrebe terenskih stručnjaka, velik broj instruktaža, uputstva i seminara omogućili su da se šira stručna javnost i izvan naše republike temeljitije upozna s načinom osnivanja i uzgoja topolovih nasada. Izrađeni su opsežni studijski elaborati za pojedine rajone i za područje čitave Republike. Izrađen je prvi priručnik za uzgoj topola. Tako svestran rad utjecao je da su se unapredili načini stvaranja topolovih kultura. Taj rad u Institutu danas nitko ne nastavlja, izuzevši započeta istraživanja topola na jadranskom području, jer te radove obavlja Zavod za topole. NJEGOVANJE SASTOJINA. Nakon prvih jakih naleta eksploatacijskih sječa, naš je Institut otvorio i veoma široko zahvatio problem unapređivanja mladih i srednjodobnih sastojina, osobito na brdskom i nizinskom području. Osnovan je niz primjernih i pokusnih ploha u raznim tipovima sastojina. Na temelju dobivenih rezultata izrađeni su elaborati za pojedine šumsko-gospodarske cjeline. Zahvaljujući sistematskoj upornosti, tj. veoma velikom broju seminara, instruktaža i demonstracija, pokret njegovanja sastojina snažno je zahvatio čitavo područje naše republike i postao putokazom da se dublje zahvati u taj problem sa uzgojnog gledišta i sa gledišta namirivanja potrošišta i tržišta tanjom drvnom sirovinom. ZAŠTITA ŠUMA. Problem šteta od kukaca u nizinskim, brdskim i planinskim šumama, problem borbe s lošim biotskim utjecajima u rasadnicima i problem insekatskih i gljivičnih oštećenja u novim rasadnicima i nasadima topola nekoliko godina bili su jedan od glavnih zadataka našeg Instituta. Nastojalo |