DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 81 <-- 81 --> PDF |
tih stručnjaka negativan za razvitak Instituta, pozitivno je to bilo za one radne organizacije u kojima su ti stručnjaci nastavili rad prenoseći iskustva stečena u Institutu. Iz Instituta otišao je i znatan broj pomoćnog šumarskog i uredskog osoblja, oko 10. 2. Česte i prebrze reorganizacije u šumskoj privredi raznovrsno su se odrazile i u radu Instituta. Institut se, pod utjecajem takvih i mnogih drugih situacija te zbog prečeste izmjene stručnog osoblja, ni sam nije mogao dobre organizirati sve do nedavna. U reorganizacijama Instituta možda je najznačajnije to da je u njegovu sastavu bilo devet šumsko-pokusnih stanica: Darda, Vinkovci, Osijek, Požega, Bjelovar (Križevci), Petrinja (Sisak), Delnice, Rijeka i Split. Nekoliko godina usporedno su postojale po dvije stanice u istom mjestu: u Splitu i u Rijeci; dvije od tih pripadale su našem Institutu, a dvije bile su u sklopu Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti — sve dok Akademijin institut nije obustavio rad i većinu osoblja preuzeo naš Institut. Te su stanice postepeno ukidane; posljednja, vinkovačka ukinuta je godine 1964. Sada Institut nema ni jedne pokusne stanice. U Rijeci postoji još samo punkt Instituta na kome radi jedan šumarski stručnjak. Na tim stanicama bilo je 13 inžinjera i 3 tehničara, od kojih imamo danas u Institutu 3 inženjera. 3. Neredovito i neperspektivno financiranje rada Instituta utjecalo je d3 se sve do pred nekoliko godina nisu mogli sistematski razvijati dugoročniji planovi rada. Institut je bio na proračunu biv. Ministarstva za šumarstvo odnosno Glavne uprave za šumarstvo od svojeg osnutka god. 1945. do polovice 1953., zatim godinu dana na proračunu NO grada Zagreba. Od 1. VI 1954. samostalna je ustanova s vlastitim financiranjem na bazi ugovaranja uglavnom kratkoročnijih tema. Prvih godina u toku samostalnog financiranja sredstva za rad bila su neredovita. Kad su osnovani fondovi: Fond za unapređivanje šumarstva, savezni i republički fond za naučni rad i fond kod Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija Hrvatske, od tada su se razvojne mogućnosti Instituta znatno počele poboljšavati. Pozitivno je i to da se od godine 1954. do danas ta ustanova nalazi stalno u istim prostorijama, dok je od god. 1945. do 1954. sedam puta selila iz zgrade u zgradu. Naš Institut je vrlo intenzivno surađivao s velikim brojem šumskih gospodarstava: ne samo u rješavanju stručnih problema, nego i međusobnim pomaganjem u izvršivanju određenih zadataka. S obzirom na sve veću kompleksnost naučnih zadataka naš Institut surađuje s mnogim institutima u našoj zemlji. Tako je ostvarena uska suradnja sa Jugoslavenskim mstitutom za četinjače u Jastrebarskom, Zavodom za topole u Novom Sadu, Šumarskim institutima u Beogradu, Ljubljani, Skoplju i Sarajevu, te Zavodima u Peći i Titogradu kao i sa Zavodom za botaniku Farmar ceutskog fakulteta u Zagrebu, Hidrorneteorološkim zavodom u Zagrebu, Geološkim institutom u Zagrebu, Geografskim institutom JNA u Beogradu itd. Zajednički se radi na nizu problema i zadataka, i na taj način moći će se pružiti nauci i praksi značajni doprinos. Dva člana Instituta bili su devet godina suradnici Odjela za biološke nauke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a jedan je sekretar komisije za izradbu Vegetacijske karte Jugoslavije. U toku proteklih dvadeset godina promijenila se organizacija Instituta. To se prvenstveno odnosi na izmjenu osnivača. Provodeći novi Zakon o organizaciji naučnog rada, Šumarski fakultet donio je statutarnu odluku o osni |