DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 78 <-- 78 --> PDF |
»Poljske jarebice«, »Pas krvosljednik«, »Formule i upute za ocjenjivanje trofeja «, »Uzgojni odstrel srneće divljači«, »Društveni i pravni propisi o lovu u SRH«, »Odluka o radu sa omladinom«, »Zelene nedjelje«, »Posljednja želja«, »Ćukova vodenica« itd. Državni sektor — uzgojna lovišta BROJNO STANJE DIVLJACI. U 33 uzgojna — državna lovišta brojno stanje jelenske divljači iskazano koncem perioda 1948—1954. naglo je poraslo već slijedećih godina. Tako je brojno stanje jelenske divljači — prema podacima bivšeg Sekretarijata za Poljoprivredu i Šumarstvo, Uprave za šumarstvo — od 1813 jelenskih grla u 1954. godini, naraslo u 1960/61. godini na oko 7.500 grla. Do ovako naglog porasta jelenske divljači, u to vrijeme, došlo je uslijed neprovađanja uzgojnih mjera, uzgojnog odstrela kao neophodno nužne mjere kod naprednog i racionalnog uzgoja jelenske divljači, gdje se striktno, svake godine, provodi selekcija divljači putem uzgojnih odstrela i, ukratko: nije se u početku uzgoja jelenske divljači išlo na kvalitet, nego odmah na kvantitet. Ovakvo stanje bilo je neodrživo s obzirom na nastale velike, milionske štete od jelenske divljači na poljoprivrednim kulturama u nizinskim lovištima a tako i u šumarstvu na plantažama topola i u branjevinama, te na nasadima crnogorice u brdskim šumama. Uslijed toga, došlo je, ne samo do opravdanih prigovora, nego još više do opravdanih revolta sa strane državnih poljoprivrednih poduzeća i inokosnih poljoprivrednika. Uslijed tih revolta, šumarstvo je moralo volens-nolens, prijeći u drugu skrajnost i pristupiti hitnom i masovnom, ne samo uzgojnom odstrelu, nego, još više, masovnoj redukciji brojnoj stanja jelenske divljači osobito u nizinskim uzgojnim lovištima u Podravini i Posavini, gdje je poljoprivreda bila najintenzivnija, a brojno stanje jelenske divljači, najveće. Ovakve akcije — s obzirom na tehničku stranu provedbe redukcionog odstrela, i pored najboljih nastojanja sa strane lovačkog osoblja, da se redukcija divljači odstrelom provede sa što manje šteta, — morale su se negativno odraziti na tu divljač, ne samo u uzgojnim, nego i u ostalim lovištima. Posljedice takvih akcija, još se i danas osjećaju i vide, o čemu će biti kasnije govora. Redukcija jelenske divljači bila je planski predviđena u drugoj polovini ove periode godišnjim planovima odstrela, a kako to će se kasnije vidjeti. Kod nekih vrsta divljači postignut je znatni napredak u planskom podizanju brojnog stanja i to kod fazanske divljači u nekim nizinskim lovištima: Međustrugovi (Prašnik), Radinje, Durgutovica, Koska, gdje je napučivanjem fazanske divljači iz umjetnih uzgajališta — inkubatora stalno povećavano brojno stanje fazana. Na ingerenciju Sekretarijata za šumarstvo, Uprave za lovstvo, radi planskog uzgoja fazanske divljači, šumska gospodarstva podigla su moderna uzgajališta, inkubatorska postrojenja i to: — Šumsko gospodarstvo Sisak, u »Kotar Šumi«, moderno inkubatorsko postrojenje za umjetni uzgoj fazana, kapaciteta od 10 do 20.000 grla; — Šumsko gospodarstvo Nova Gradiška, u šumskom predjelu »Prašnik«, moderno inkubatorsko postrojenje za umjetni uzgoj fazana do 30.000 grla; — Šumsko gospodarstvo Koprivnica, u šumskom predjelu »Đurđevački pijesci «, moderno inkubatorsko postrojenje za umjetni uzgoj fazana i poljskih jarebica kapaciteta do na nekoliko hiljada grla; |