DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Period od 1955—1964. godine


U ovom periodu — usporedimo li ga s ranijim periodima, kako će se to
vidjeti iz kasnijih izlaganja — glavno težište rada u obadva proizvodna sektora,
društvenom i državnom, bilo je usmjereno: u ubrzanje tempa lovne proizvodnje
kao i u daljnja organizacijska učvršćenja u proizvodnim organizacijama,
lovačkim društvima i šumskim gospodarstvima, odnosno šumarijama
kao proizvodnim jedinicama.


U društvenim organizacijama provedena je decentralizacija rada prenošenjem
mnogih ovlasti sa Republičkog lovačkog saveza NRH, na saveze lovačkih
društava kotareva uz istodobno uklapanje tih organizacija u naš novi komunalni
sistem. Izvršenom decentralizacijom, širokom aktivizacijom stvaralačkih
snaga, došlo je, manje-više, u svim lovačkim društvima do pojačanog
tempa rada i to osobito u vezi sa snažnim povećanjem brojnog stanja divljači
i planskim napučivanjem lovišta sa umjetno uzgojnom divljači kao i onom
nabavljenom iz drugih obližnjih lovačkih regija. Ovo se je povoljno odrazilo
i na jako povećanje izvoznih kvota žive i odstreljene divljači kao i u prihodima
od divljači od lovnog turizma. U šumarijama kao proizvodnim jedini čama
za uzgojna lovišta, naglo je poraslo brojno stanje visoke divljači osobito
jelenske, tako, da su neka nizinska uzgojna lovišta bila već početkom druge
polovine ove periode prenapučena sa jelenskom divljači. Radi takvog stanja
nastale su velike štete od jelenske divljači na poljoprivrednim kulturama, a
ništa manje štete nisu bile i na šumskim kulturama, nasadima topola i branjevinama.
Tim se pojavilo u uzgojnim lovištima vrlo važno pitanje: problem
šteta od divljači o čemu će biti kasnije govora.


Društveni sektor


BROJNO STANJE DIVLJACI. Već s početkom ove periode dolazi do vidnog
porasta brojnog stanja divljači i to osobito divljači niskog lova.
Prema podacima Saveza lovačkih društava NRH (»Lovački vjesnik« 1959)
osnovni fond divljači 1957. god. bio je:


fond odstrel izvršenje
plan
jelena 650 50 42
košuta 700 49 25
srnjaka 13.340 1.456 946
srna 18.182 586 581
zečeva 387.823 120.752 109.636
divljih svinja 708 137 —
iazana 100.000 30.352 31.049
jarebica 162.000 52.963 50.591
kamenjarka 15.520 2.240 6.043


U isto vrijeme, u 1957. god. uništeno je pernatih i dlakavih grabežljivaca:


258.178 bez uništenih jaja pernatih grabežljivaca, dok je u 1955. god. uništeno
148.587 grabežljivaca sa 136.535 uništenih jaja. Savez je isplatio lovcima iz
republičkih sredstava i vlastitih za uništene grabljivice svotu od 3,139.841 d.