DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 56 <-- 56 --> PDF |
UREĐIVANJE BUJICA U SR HRVATSKOJ Ing. IVO GODEK Bujične karakteristike vodnih tokova redovno su odraz niza poremetnji nastalih u brdskim slivovima. Slabljenje prirodnoga raslinja u gorama, ogo ljivanje površina te degradacija tla smanjuju sposobnost tla da prima i zadržava vodu, a pospješuje naglo slijevanje voda i nastanak poplava. Paralelno s time javljaju se i erozijski procesi, koji uzrokuju propadanje brdskih zemljišta te pojačano stvaranje, pokretanje i odlaganje nanosa u koritima potoka i rijeka kao i u njihovim dolinama. Pojam bujica ne može se stoga odvojiti od pojma erozije pa se danas u teoriji, zakonodavstvu i praksi uređivanje bujica tretira kao dio borbe protiv erozije u cilju zaštite i obnove zemljišta kao i u cilju borbe protiv poplava kao i radi poboljšanja režima voda. Teritorij SR Hrvatske pripada sa 3/4 gorama, brdima i brežuljcima pa na površini preko 4,240.000 ha vode imadu veliki erozioni potencijal, koji na erodibilnim tlima izaziva erozione procese, vehementnije, čim je intenzitet kiša veći, čim su kolebanja temperature jača i vjetrovi snažniji, a čim je vegetacijska zaštita terena slabija. Ekonomska nerazvijenost i nepovoljne prilike za gospodarski i kulturni razvoj u prošlosti pogodovali su stihijskom iskorišćavanju šuma i pašnjaka, što je dovelo dapače i do ogoljivanja i skeletizacije ogromnih površina kamenjara, bujadnice, vriština itd. Takve su nam pojave naročito poznate iz Dalmacije, Hrvatskoga Primorja i Istre i to ne samo na podlczi tipične krške geološke podloge tj. na vapnencima i dolomitima, već često puta još jače na nekrškim geološkim podlogama (npr. na werfenskim škriljcima, fliškim naslagama, na laporima itd.). Unutar kontinentalnog krša kao i u porječju Drave i Save stanje tla je povoljnije u toliko, što u tom području ne nalazimo toliko ekstremno erodiranih površina s potpuno odnesenim pedološkim slojem tla ili pak s opsežnim površinama izbrazdamh ili izjaružanih terena. No posvuda u brdima nalazimo barem, lakše oblike površinske erozije, kod kojih je načet ili djelomično odnesen humozni podhorizont tla. Isto tako posvuda nalazimo na brdske potoke s blaže razvijenim oblicima linearne erozije u gornjim i srednjim tokovima, a s djelomično ili potpuno zatrpanim koritima u donjim tokovima. Uslijed toga tu dolazi do čestih izlijevanja voda iz korita te preplavljivanja okoliša, odlaganja nanosa u okolišu, a često i do zapruđenja ili zamočvarivanja. Ovi brdski tokovi se često razlikuju od tipičnih bujica Alpi i visokih planina ili od mediteranskih sušica (torenta), ali su identični tipu bujica sredogorja i brežuljaka, koji je E. Kirwal d opisao kao karakteristične za srednju Evropu. Takve bujice redovno nemaju tipično sakupište s recentnim erozionim procesom stvaranja krupnoga kamenitoga nanosa, a rijetko kada formiraju i bujične konoide. Tipično je za njih da bujični materijal stvaraju u »zoni prelaganja«, gdje zadiru u stare sedimente bujičnoga materijala bilo time da pojačano slijevanje voda produbljuje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 57 <-- 57 --> PDF |
korita na početku dolina ili pak da te nanose pokreće procesom vijuganja korita. Takvi potoci ipak pokreću velike količine ne samo suspcndovanoga, vec i vučenoga nanosa, često puta daleko prema nizinama ili u korita otplavnib recipijenata. Zahvaljujući radu stručnjaka Agroekološkoga zavoda u Zagrebu na izradi pedoloških karala republike raspolažemo s podacima analiza erodiranosti naših tala. Orijenlacijski prikaz erodiranih površina u SR Hrvatskoj veli, da je ukupno erodirano 2,755.000 ha ili 48,7% od ukupne površine Republike ili prosječno 64% poljoprivrednih površina i 29% šumskih površina. Od toga pripada u kategoriju ekstremno erodiranih tala 1,455.000 ha (53%), jako erodiranih tala G00.000 ha (21,3%), umjereno erodiranih tala 400.000 ha (14,5%) i slabo erodiranih tala 300.000 ha (10,9%). Logično je, da uz takvu proširenost erozijskih procesa veliki dio brdskih tokova mora poprimiti karakteristike bujica tj. potoka i rječica s ekstremno naglim režimom voda, s divljim nestabiliziranim koritima te s pojačanim procesom stvaranja, pokretanja i taloženja nanosa. Popis bujičnih područja (»Katastar bujica«) SR Hrvatske, koji je u fazi dovršavanja daje nam o tome slijedeće sumarne podatke: Broj Broj Dužina Površina KategoReđni Sliv rijeke bujič. bujič. glavnih bujičnih rije broj Bujični areali područja tokova tokova slivova bujica I 1 2 3 II 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 III 14 15 16 17 IV 18 li) 20 21 22 28 24 km2 km Sliv r. Drave i Dunava 15 45 292 651 III—V Gornji tok Bednje 9 26 150 338 III—V Brdski sliv Karašice i Vučice 4 17 131 296 III—V Bujice sliva r. Dunava Sliv r. Save Bujice Sutle i Krapine B. zagrebačke Posavine Bujice Lonje i Česme Bujice Ilove i Pakre Bujice južne hrv. Posavine Bujice zap. dijela slavonske Posavine Bujice Požeške Kotline Bujice ist. dijela slavonske Posavine Bujice sliva Kupe Bujice sliva Une Slivovi Istre i Hrv. Primorja Bujice Istre Bujice Hrv. Primorja Bujice Kvarnerskih otoka Bujice sjev. Like Slivovi Dalmacije Bujice juž. Velebita i sjev. dalmatinske obale Bujice Zrmanje i Otuče Bujice sliva Krke Bujice sliva Cetine Bujice kraških polja Bujice juž. dalmatinske obale Bujice dalmatinskih otoka SVEUKUPNO: 2 3 11 17 IV 78 345 2296 4585 II—V 7 31 238 477 III—V 4 19 168 217 III—V 5 30 277 596 III—V 4 11 90 124 III—IV 6 25 209 457 III—V 9 39 329 767 III—V 9 39 201 468 III—V 5 35 280 440 IV—V 12 4(1 318 646 II—V 17 70 186 393 II—V 83 342 817 1449 I—V 43 248 527 742 I—V 20 54 135 324 I—V 12 24 49 91 II—V 8 16 106 292 III—V 107 349 863 1941 I—V 11 37 122 396 II—V 15 55 75 138 I—V 27 88 265 536 I—V 24 61 179 304 I—V 7 26 63 223 II—V 15 64 104 200 I—V 8 18 55 85 III—V 283 1082 4268 8626 I—V |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Prednji popis daje potpune podatke za Istarsko-primorske i dalmatinske slivove ,dok se na popunjavanju podataka za slivove Drave, Dunava i Save još uvijek radi. Vjerojatno još nije obuhvaćeno dosta bujica najnižih kategorija (IV i V). Prema registru proglašenih erozijskih područja po članu 49 Zakona o zaštiti zemljišta od erozije i bujica do sada su izvođeni uređajni radovi u 179 bujičnih područja sa 629 bujica, čime je zacijelo mnogo pripomognuto smanjenju erozijskih procesa u našoj zemlji. Ovom prilikom se ističe, da se radovi uređivanja bujica na teritoriju SP Hrvatske izvode već oko 80 godina. Prvi radovi su izvođeni na području Istre i Dalmacije, koje je tada bilo pod austrijskom upravom nakon donošenja zakona od 30. VI 1884. godine o mjerama za bezštetno odvođenje brdskih voda. U Istri je opseg radova u početku bio malen, jer je radove izvodila Sekcija za uređivanje bujica u Villachu (Bjeljaku u Koruškoj), dok je samostalna uprava radova formirana u Trstu tek 1913. te je djelovala samo kratko vrijeme. Mnogo veći opseg radova s utroškom 5,600X00 zlatnih kruna izvela je cd 1888— 1918. Sekcija za uređivanje bujica u Zadru. Ta sekcija podređena direktno Ministarstvu poljodjelstva u Beču bila je dobro organizirana i snabdjevena financijskim sredstvima s dosta kvalitetnih stručnjaka (10—12 šumara) pa je ostavila veliki broj uzornih radova kao i niz dobro uspjelih zaštitnih kultura u bujičnim područjima Dalmacije. Interesantno je, da se spomene, da su kod te sekcije službovali stručnjaci, koji su kasnije uspješno djelovali ne samo u našoj zemlji već i u inozemstvu (Amerigo Hofman n u Italiji i Japanu, F. Š u k 1 j e i Alojz Str a near u Sloveniji, Milan M u ž i n i ć kao organizator odjeljenja za uređivanje bujica kod Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu itd.). Za područje Hvratske i Slavonije donesen je Zakon o uređenju bujica i vododerina već 22. X 1895., a istovremeno je unutar Šumarskog odsjeka Zemaljske vlade bila organizirala služba za uređivanje bujica. Prvi organizatori bujičarske službe bili suF. Zigmundowsky , koji je preuzet od Sekcije u Zadru te S. P e t r o v i ć, koji je prije toga radio kod Sekcije u Villachu. Osim toga je omogućeno grupi mladih šumara (V. C m e 1 i k, D. G j u r eković, L. Haueise i A. Jovanovac) da se specijaliziraju za poslove uređivanja bujica u Austriji. Na taj je način bila formirana dobra ekipa, koja je ubrzo započela veoma intenzivno raditi. No period takvoga rada trajao je kratko, samo do 1914. g., a uz to je rađeno sa znatnim poteškoćama. Naime, autonomna Hrvatsko-slavonska zemaljska vlada unatoč dobrom Zakonu o uređivanju bujica iz 1895. g. nije mogla uspješno riješiti pitanje financiranja radova. Stoga je veći opseg radova u tom periodu izveden samo na području bivše Vojne krajine na teret sredstava Krajiške investicione zaklade, dok su nakon iscrpljenja sredstava te zaklade radovi jako smanjeni. Za vrijeme prvoga svjetskoga rata 1914—1918. bila je aktivnost na uredi vanju bujica smanjena na minimum, a u poratnom periodu do 1923, kad je bujicama rukovodila Generalna inspekcija voda, opseg radova je i nadalje ostao veoma skroman. Dapače nije uspjelo niti održavati ranije izrađene sisteme pa je u tom razdoblju dosta radova i zaštitnih kultura stradalo. Nakon osnutka odjeljenja za uređivanje bujica kod Ministarstva šuma i rudnika n Beogradu, gdje su djelovali M. M u ž i n i ć, S. R o s i ć, F. Rajner itd. započeta je sistematska organizacija službe uređivanja bujica u čitavoj Jugo 530 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 59 <-- 59 --> PDF |
slaviji pa je tada obnovljena i djelatnost bujičara na području Hrvatske. Tome je doprinijelo donošenje modernog jugoslavenskoga Zakona o uređenju bujica od 20. II 1930. kao i svih ostalih propisa za provedbu toga zakona. Kad je pak nakon osnivanja banskih uprava omogućeno, da se osim sredstava za uređivanje bujica iz državnoga budžeta, koja su bila nedostatna, osigura još i doprinos iz banovinskih sredstava, tada su poslovi krenuli naglo naprijed, pa je do 1941. izvedeno i u našim krajevima dosta uspjelih radova. Na našem području uspješno je djelovao Odsjek za uređivanje bujica u Splitu (C. K o 1 u- d r o v i ć, Ml. Kovači ć, E. Priji ć, D. Jedlowsky itd.). Radna jedinica u Zagrebu u okviru Šumarskoga odsjeka banske uprave bila je znatno slabija (L. H a u e i s e, Ante P r e m u ž i ć, J. Seljak, H. M u f t i ć, D. Herjavec , I. Gode k itd.) i raspolagala je uvijek sa znatno manjim sredstvima. Abrami — Terase sa patuljastim kruškama Za vrijeme rata 1941—45., razumljivo, bila je i djelatnost na uređivanju bujica veoma sužena. Centralno rukovodstvo radova vršili su Ante Pri m užić i August H o r v a t. Splitska radna jedinica na čelu s Č. Kol u d r o- vice m prebačena je iz okupiranog Splita u Makarsku, a za radove u gornjoj Hrvatskoj formiran je Odsjek za uređivanje bujica kod Ravnateljstva šuma u Zagrebu (I. G o d e k, J. D o š e n, I. P a v š a i Z. D e g c r : z z i a). Nakon Oslobođenja zemlje radov: uređivanja bujica su obnovljeni već u toku 1945. godine, ali su se odvijali u opsegu skromnih raspoloživih sredstava. Rađeno je uz znatnu pripomoć naroda bilo u dobrovoljnom radu, prijevozima i materijalu. Uspostavljene su radne jedinice za uređivanje bujica u Splitu (D. Jedlowsky, E. P r i j i ć), u Zagrebu (I. God e k, J. J o v i ć), a osnovana je nova radna jedinica u Rijeci (D. Herjavec, Z. Barac) unutar šumarskih terenskih organizacija Najpovoljniji organizacijski oblik, naročito u pogledu provođenja zaštitnih mjera i površinskih zaštitnih radova, bio je u okviru Uprava za pošumljavanje i bujičarstvo, no te su uprave na žalost suviše kratko djelovanje (1947—1949). 531 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Prilikom osnivanje Komiteta za vodoprivredu Vlade NR Hrvatske 1. VI 1950. služba uređivanja bujica prešla je u sastav vodoprivredne organizacije, unutar koje se još i danas nalazi. U republičkom organu za vodoprivredu zadužen je za uređivanje bujica i zaštitu zemljišta od erozije jedan stručnjak kao šef odsjeka, dot. samostalni savjetnik (Ing. I. Godek) . U početku je izradu projekata vršila bujičarska grupa kod poduzeća »Hidroprojekt«, dok nakon podjele toga poduzeća djeluju četiri projektanta kod poduzeća »Projekt« n Zagrebu (M. Štemberger, A. K r o 1 o, Z. B a 1 a ž i ć i Z. M a t a n) ^.1 ** mlm Veli potok — Rab. Uređeno korito 1954. g. te jedan projektant šumar kod poduzeća »Hidroprojekt« — Zagreb (B. Z eljak) . Izvođenje i održavanje radova od 1950—51. vršili su šumarski inženjeri kod vodograđevnih poduzeća (»Hidrotehna« — Zagreb, »Melioracija« — Split i »Vodogradnja« — Rijeka). Rađeno je s dosta poteškoća, jer poduzećima nisu odgovarala mala i daleka radilišta uređivanja bujica. Od 1951—1961. svu operativu na terenu tj. projektiranje, izvođenje i održavanje bujičarskih radova u Hrvatskoj izvršavali su uglavnom vodoprivredni odjeljci u Rijeci (I. G r o p u z z o, A. P a v 1 i c a, M. Bakots), u Slav. Brodu (K. P 1 i v e r i ć), u Splitu (H. Budimir, M. K o v a č i ć i E. P r i j i ć) te u Zagrebu (D. H e r j a v e c, H. M u f t i ć i L. M a v r a č i ć). Tek neki veći poslovi u toku prvih godina davani su na izvođenje građevinskoj operativi. Odjeljci su kao budžetske ustanove preuzimali svaki zadatak koji im je bio postavljen, sve su zadatke izvršavali brzo, relativno solidno i jeftino. Slaba pak strana takve organizacije bilo je slabo nagrađivanje stručnjaka i radnika, male mogućnosti prikupljanja i uzdizanja kadrova te nabave osnovnih sredstava i opreme. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Glavna zapreka normalnom odvijanju poslova u tom periodu bio je način financiranja radova. Naime iz republičkih sredstava (većim dijelom iz Republičkoga fonda voda, a manjim dijelom iz Rep. fonda za unapređenje šumarstva) moglo se je za uređivanje bujica odobravati samo 40% i to za one radove, za koje komuna ili drugi interesenti osiguraju 60% potrebnih sredstava Radi toga je bilo moguće izvoditi radove samo na području imućnih komuna, dok su radovi na području nerazvijenih komuna nerijetko posvema prekinuti. Od 1962—1965. radovi zaštite zemljišta od erozije i bujica su zadatak općih vodnih zajednica (I OVZ za sliv Drave i Dunava u Osijeku, II OVZ za sliv rijeke Save — Direkcija za Savu — u Zagrebu, III OVZ za slivove Istre i Hrv. Primorja u Rijeci i IV OVZ za dalmatinske slivove u Splitu). U dosadašnjem radu tih vodnih zajednica je utvrđeno da su cijene radova višestruko porasle (radovi na privrednom računu) te da njihova operativa ide za stvaranjem velikih gradilišta te da izbjegava mala i daleka radilišta. Radi toga posljednjih godina 2/3 od izvedenih bujičarskih radova otpada na dolinske i nizinske regulacije, kojima se zapravo ne postizava niti smanjenje vodnih valova poplavnih voda, niti ne sprečava nastanak i pokretanje bujičnih nanosa. I premda su količine radova posljednjih godina bile u razmjeru s količinom odobrenih sredstava i sa cijenama građevinske operative treba ipak istaći, da sa sadašnjim stanjem ne bismo smjeli biti zadovoljni, jer ovakav način rada sigurno ne vodi k smanjenju erozijskih procesa niti ugašivanju bujica. Melioracione vodne zajednice u Hrvatskoj do sada nisu imale niti stručnjake, niti radnike, a niti opreme za radove uređivanja bujica pa se tim radovima u glavnom do sada nisu niti bavile. U nastavku daje se pregled količina izvedenih radova i utroška sredstava za radove uređivanja bujica od 1945. do 1965. godine. xodina Broj radilišta Zemljoradnje m3 Ziđe m:i Površinski radovi ha Utrošeno 000 din 1945 8 640 636 1 472 1946 2i 11.155 4.000 126 4.362 1947 18 6.288 3.299 1 3.508 1948 19 19.299 5.958 190 8.095 1949 23 20.430 4.550 133 8.015 1950 15 9.532 3.872 12 9.172 1951 15 29.009 5.830 35 22.303 1952 35 32.867 6.355 1 57.017 1953 36 129.730 13.258 43 132 257 1954 54 92 696 9.508 73 104.091 1955 1956 4(5 56 62.429 67.426 13.326 20.655 106 119 118.780 119.774 1957 49 51.021 13.778 48 109.568 1958 37 37 416 6.218 36 81.542 1959 39 46.313 8.514 23 98.476 1960 48 72.175 11.403 55 183.810 1961 32 32.404 7.977 7 7 119.070 1962 33 32.352 6.266 74 139.939 1963 43 31.571 9.562 83 211.756 1964 43 95.554 5.590 42 226.808 1965 35 43.269 6.707 14 362.051 (Podaci za 1365. g. odnose se samo na radove izvedene na teret Republ. fonda voda). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Kako se iz ovoga pregleda vidi maksimalne količine radova su izveli Vodoprivredni odjeljci između 1955—57. Vidi se također, da je razmjerno nagli porast sredstava posljednjih godina bio znatno manji od porasta cijena, koji je nastupio ne samo uslijed općega porasta cijena u zemlji, već i uslijed prelaza od režijskoga rada na rad putem organizacija na privrednom računu. Zemljoradnje kod uređivanja bujica su pretežno izvedene ručnim radom. No u periodu, kad su radovi izvođeni putem građevinske operative, bilo je kod izvođenja regulacijskih radova u donjim tokovima bujica u zemljoradnji izve- Loborska reka. Regulacija denih bagerima. Prvih godina poslije rata znatan dio zida izveden je od kamena u suho (radi pomanjkanja cementa). Posljednjih pak godina radi akutne nestašice stručne radne snage (radi uposlenja u inozemstvu) povećane su količine onih vrsta žiđa (betona, žicanih sanduka ispunjenih kamenom) koje je moguće izvesti s manje stručne radne snage. U površinskim zaštitnim radovima iskazana su u prvom redu zaštitna pošumljavanja izvedena na teret sredstava za uređivanje bujica te površine saniranih klizavih terena. »Modernih « površinskih radova radi reguliranja utjecanja vode izvedeno je na području naše Republike razmjerno malo. Takvi radovi koncentrirani su uglavnom na pokusno-demonstracijskim površinama zaštite zemljišta (I »Abrami« kod Buzeta — tipična za erodirana zemljišta na fliškim terenima, II »Ograde« kod Lopara na otoku Rabu — tipična za primorski krš, III »Klačine« kod Hrvataca — tipična za kontinentalni Krš te IV »Doljanski potok« kod Zrmanje — tipična za degradirane terene na podlozi werfenskih škriljaca), a koje je radove organizirala i financirala Uprava za vodoprivredu. Aktivnost je dakle i u ovom sektoru šumarskog stručnoga rada bila znatna iako svakako treba težiti za tim, da bi se u budućnosti mogli postići bolji rezultati na zaštiti i obnovi poljoprivrednih i šumskih zemljišta kao i na poboljšanju režima voda u brdskim vodotocima do stupnja, koji interesi naroda i zemlje traže. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Razvoj erozijskih procesa u našoj Republici spada među najrazvijenije u. Evropi, a štete koje uslijed toga trpimo ne dadu se niti pravo ocijeniti niti ispraviti. Unatoč tomu služba uređivanja bujica ostaje stalno mnogo slabija od one u susjednim zemljama, a u poslovima na zaštiti zemljišta nismo još odmakli od uspjelih pokusa. Razloge za to treba tražiti prvenstveno u pomanjkanju sredstava, no nisu svi razlozi samo u tome. Savezni propisi kao i naš republički Zakon o zaštiti zemljišta od erozije i bujica (Nar. novine br.: 25-60 i br. 4-65) daju dobar i savremen okvir za djelatnost na zaštiti zemljišta u budućnosti. Onsovni zakon o vodama (Služb. list SFRJ br. 13-65) i republički Zakon o vodama (Nar. novine br. 55-65) predviđaju, da će se radovi uređivanja bujica kao i ostali vodoprivredni objekti potrebni radi zaštite od štetnoga djelovanja voda financirati na teret Republičkog fonda voda.« Isti ti propisi određuju, da će se o tim radovima starati vodoprivredna poduzeća. Preostaje tek da se donesu detaljni propisi te da se stvori nova povoljnija organizacija službe. S gledišta zaštite zemljišta od erozije treba se založiti, da se u cijelosti financiraju iz republičkih sredstava radovi, kojima se bitno utječe na smanjivanje i zaustavljanje erozijskih procesa, kojima se regulira naglo slijevanje voda i zaustavlja stvaranje i pokretanje nanosa. Za radove pak reguliranja donjih tokova, kojima se štite određeni komunalni ili privredni objekti kao i za radove neposredne zaštite Abeami. — Pošumljavanje na gradine pojedinih zemljišta, da se omogući odobravanje učešća iz republičkih sredstava u procentu koji će se mijenjati ovisno o tome, da li se radi o zaštiti zajedničkih ili privatnih interesa. S obzirom na organizaciju službe zaštite zemljišta od erozije i bujica treba i ovom prilikom istaći, da se zadaci toga sektora rada bitno razlikuju od ostalih hidrotehničkih poslova. Uređivanje bujica i sprečavanje erozijskih procesa se ne može postići samo izvođenjem radova u donjim tokovima bujičnih korita. Redovno je mnogo važnije da se na pravilan način zahvati u sakupištu bujice, gdje se formiraju visoki valovi bujič |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nih voda te gdje se stvara i pokreće nanos. Rijetki su isto tako slučajevi, da se otklanjanje razloga pojačanju erozijskih procesa te njihovo zaustavljanje može postići bez primjene određenih zakonskih i privrednih mjera u erozijskim područjima. Svi ovi zadaci daleko prelaze zadatke građevinske operative pa na to treba ozbiljno misliti, ako je ide za tim da buduća vodoprivredna poduzeća mogu zadovoljiti i zadatke savremene zaštite zemljišta od erozije i bujica. Dok posvuda drugdje u svijetu za uređivanja bujica postoje zasebne organizacije, nipošto se ne bi smjelo zamijerati šumarskim inženjerima u službi vodoprivrede Hrvatske da ističu specifičnost svojih zadataka i potrebu, da se za projektiranje, izgradnju i održavanje protuerozijskih sistema omogući barem formiranje samostalnih ekonomskih jedinica, koje mogu omogućiti uspjeh njihovoga rada i osigurati im ravnopravni položaj s kolegama hidrotehničarima. U tom nastojanju oni zacijelo zaslužuju i razumijevanje ostalih stručnjaka u vodoprivrednim organizacijama kao i pomoć poljoprivrede i šumarstva za čije se zadatke bore stručnjaci za zaštitu zemljišta od erozije i bujica. ŠUMSKO GOSPODARSTVO SLAVONSKI BROD ŠTROSMAJEROVA ULICA 15 — TELEFON 25-17, 25-18 Poštanski pretinac 85 Sa svojim radnim jedinicama u ORIOVCU, SALONSKOM BRODU, TRNJANIMA, STRIZIVOJNI i POGONU POLJOPRIVREDE — obuhvaća poslovanje na njegi i uzgoju šuma, plantažiranju, eksploataciji šuma, lovstvu i poljoprivredi. PROIZVODI I PRODAJE: — sve vrsti sadnica šumskih i parkovskih vrsta drveća — oblu gradu listača i četinjača — drvo za kemijsku preradu — ogrijevno drvo listača — sporedne šumske proizvode — poljoprivredne proizvode (ratarskih kultura) POSEBNO NUDI: — odstrijel kvalitetne visoke i niske divljači u svojem uzgojnom lovištu »MEROLINO — GUŠEVAC« |