DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Biro za uređivanje šuma u Titogradu izradio je šumsko gospodarsku kartu u mjerilu 1 :20.000 za gospodarske jedinice u području Tare. Područje Crne gora prethodno je bilo snimljeno za potrebe Savezne geodetske uprave i pokrito detaljnom trigonomctričkom mrežom tako, da se upravo nametala racionalizacija geodetskih radova i u području šumarstva. Šumsko gospodarstvo Osijek uzelo je u zadatak da promjene nastale posljednjih decenija unutar šumskih parcela unese u postojeće šumsko gospodarske planove jednostavnom metodom bez instrumentarija (radilo se o ravnim terenima) i to metodom grafičkog redresiranja. Šumarski stručnjaci u Splitu (inž. Jedlovski i inž. Ž. Vrdoljak) primijenili su aerosnimke za izradu vegetacijske karte u mjerilu 1 : 50.000. Aerosnimci su upotrebljeni: a) kcd predradnji (u pogledu izlučivanja tipova šuma s obzirom na vrste i stupanj degradacije), b) kod izbora reprezentativnih ploha za terestrička vegetacijska istraživanja i c) za kartiranja nakon mjestimičnih terestričnih istraživanja. Šumarski fakultet u Zagrebu g. 1955. do 1957. djelomično u suradnji s Elcktroprojeklom NRH, a djelomično u vlastitoj režiji došao je fotogrametrijskom metodom do planova sa slojnicama za šumske objekte u Zalesini i Jamaričkom brdu, te Lubardeniku (mjerila planova 1 :5.000). U proteklom periodu aerosnimke su nabavili za interpretacijske svrhe: Šumsko gospodarstvo Vinkovci, Tolmin i Uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera«. U godini 2S65. Institut za šumarska istraživanja Šumarskog faktulteta, Zagreb je u suradnji s Vojno geograjskim institutom pristupio izradi tipološke karte područja nacionalnog parka »Plitvička jezera« fotogrametrijskom metodom. I pedološka terenska istraživanja Instituta za pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu vršena su tokom god. 1965. uz pomoć fotointerpretacije postojećih aerosnimaka. U pogledu šumske kartografije kod nas predstoje još oveći zadaci pri kojima bi se trebali iskoristiti rezultati aerofotogrametrijskih snimanja u zemlji. Treba spomenuti samo katastar šuma, uređajne geodetske radove za privatne šume, vegetacijsku kartu (u mjerilu 1 : 200.000 i krupnijem mjerilu), kartu tipova šuma i šumskih staništa (1 : 25.000 ili 1 : 12.500), koja bi dala pouzdani površinski inventar niskih, srednjih i visokih šuma, te inventar otvorenih ili sklopljenih šuma, površine juniperetuma, vriština, točila, erodiranih površina i slično. Uvjeta za ovaj viši stupanj šumarske kartografije ima objektivno iz dana u dan sve više. Geodetski i fotogrametrijski radovi Vojno geografskog Instituta, te Geodetskih uprava i Geodetskih zavoda po republikama toliko su napredovali, da se nameće pitanje novih vidova topografskih karata i planova u pogledu geološkom, pedološkom, vegetacijskom, šumarskom itd. Sigurno je da bi karte vegetacije odnosno karte tipova šume i šumskih staništa izrađene sistematski za pojedina područja dale temeljitiju osnovu kako za uređajne radove uopće tako i posebno za izradu pouzdanih projekata u pogledu pošumljavanja, plantažiranja, introdukcija, melioracija itd., ukoliko su takvi potrebni, ukratko bolje uvjete za jedno moderno i napredno, šumarstvo. 525 |