DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
KOLIKO SE KORISTIMO REZULTATIMA FOTOGRAMETRIJSKIH SNIMANJA ZA POTREBE ŠUMARSTVA? Dr ZDENKO TOMAŠEGOVIC Jedan od glavnih dosadašnjih ciljeva šumskog gospodarstva bio je, kako se to često ističe, proizvodnja drvnih sortimenata. Bazu za to izvršenje daje nam u našem radu skup prirodnih faktora. Karike između prirodnih faktora i gore postavljenog cilja dobrim su dijelom tehnološka i tehnička sredstva od sjekire, pile, transportnih sredstava, objekata mehanizacije kao i projekti biološke, tehničke ili ekonomske naravi. Pri izradi projekata pošumljavanja, proređivanja, uređenja bujica, komunikacija ili pri skupnim uređajnim projektima ili elaboratima traže se prethodni radovi, koji daju podlogu za ta projektiranja (tipološke karte, sastojinske karte, karte pašnjačkih površina itd.). Geodetski radovi daju prvenstveno topografsku osnovu (plan, kartu) sa ili bez predstave reljefa; u drugom slučaju visinsku predodžbu samo pojedinih poteza (uzdužni profili, poprečni profili, nul linija trase i si.) ili katkad samo podatke o veličini površine ili podatke o granicama vlasništva itd. Skraćenje vremena potrebnog za izradu potrebnih spomenutih podloga za projektiranje omogućuje u današnje doba metoda, koja je već pedeset i više godina prerasla okvire samo uže geodetske (vojno topografske i katastralne) primjene, a to je fotogrametrija, a posebno aerofctogrametrija. Prednosti su manje više poznate: manje terenskih radova, sveukupna ušteda na vremenu i novčanim sredstvima, mogućnost stereoskopskog promatranja snimljenih područja sa svim detaljima itd. Pozitivno je djelovanje u pogledu vremena na današnjem stupnju razvoja društva toliko da ga ne treba posebno obrazlagati. Dobitak na vremenu i novčanim sredstvima primjenom racionalnije metode kod pripremnih radova mogao bi i trebao bi se uložiti u kapitalnije, uže stručne radove. A to znači da bi principijelno fotogrametriju trebalo koristiti a šumarstvu ne samo onih zmalja gdje stručne radne snage ima malo (primjerice: Kanada, SR Njemačka, Švicarska, Novi Zeland sa relativno velikom primjenom) ili je skupa nego i u ostalim zemljama gdje rezultati aerofotogrametrijskog snimanja stoje manje ili više na raspoloženju za službene svrhe. Veliki zamah u primjeni fotogrametrije u Jugoslaviji vidljiv je naročito u posljednjih 20 godina. Razmjerno veliki dio područja naše zemlje snimljen je iz zraka po Vojno Geografskom institutu odnosno Saveznoj Geodetskojupravi. Republički centri bogato su opremljeni prvorazrednim fotogrametrijskim instrumentarijem. Snimanja su vršena kako za potrebe izrade nove vojno |