DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 49     <-- 49 -->        PDF

privrednih organizacija 210.000 ha, te oko 172.000 ha u sastavu šum. gospodarstava.
Služba uređivanja šuma u sastavu šumskih gospodarstava kao privredne
organizacije pokazala je do sada ove slabosti:


— postojeća ionako oskudna uglavnom zastarjela oprema Sekcija za uređivanje
šuma bi se rasformiranjem tih sekcija raspračala podjelom na 24
šumske organizacije koliko danas ima šumskih gospodarstava, što bi ozbiljno
zakočilo radove na uređivanju šuma. Kompletiranje tolikog broja
službi za uređivanje šuma novom, skupom opremom, ne bi pojedine šumske
organizacije mogle izvršiti radi pomanjkanja financijskih (deviznih) sredstava,
— postojeći stručni kadar sekcija bi se ovakvom organizacijom službe uređivanja
šuma osuo, te bi ga trebalo duži niz godina sabirati i stručno osposobiti,
jer i u sadanjoj organizaciji pri šumskim gospodarstvima pojedine
službe nemaju dovoljan broj ili imaju nedovoljno stručan kadar (Gospić,
Ogulin), što bi opet zakočilo uređajne radove. Iz tih razloga kao i pomanjkanja
stanova ovako rascjepkana služba uređivanja šuma popunila bi se
postojećim, ali nedovoljno stručnim i iskusnim kadrom, što bi znatno ometalo
uređajne radove kako po obimu tako i po kvaliteti,
— postojeći stručni kadar u sastavu šumskih gospodarstava znatnim dijelom
je opterećen i drugim operativnim tekućim poslovima (planiranje proizvodnje,
doznaka stabala u sječinama, provedba inventure, zamjena stručnog
osoblja po šumarijama itd.), te ne izvršava svoje godišnje planove na uređivanju
još neuređenih šuma, a znatno zakašnjava na provedbi dospjelih
revizija postojećih osnova, što je naročito nedopustivo na području prebora,
na kojem se etat odnosno prirast utvrđuje kontrolnom metodom po isteku
ophodnjice,



Radi nepostojanja jednog zajedničkog koordinacijskog operativnog organa,
a u pomanjkanju jasnih i preciznih tehničkih uputstava za uređivanje šuma
novijeg datuma (primjenjuju se uputstva još iz godine 1931.), a naročito
za revizije šumsko-privrednih osnova koje će zauzimati glavni zadatak
službe uređivanja šuma, izrada uređajnih elaborata u ovako dvojnoj razjedinjenoj
službi ne vrši se po jedinstvenim koncepcijama za određena područja,
odnosno oblasti (jednodobne, preborne i primorske šume) niti se
primjenjuju jedinstvene norme i normativi za normirane i tehnički jedinstvene
radove (na pr. razni pogledi na intenzitet i način sječe etata u prebornim
šumama i intenzitet proreda u jednodobnim šumama), što ima za
posljedicu znatno odstupanje u kvaliteti elaborata i praktičnoj suvremenoj
primjeni.
— Kako je za sve društvene šume obavezno donošenje šumsko privrednih
osnova (čl. 26. Z. o. š.), a šumsko-privredne osnove donose privredne organizacije
koje šumama upravljaju (čl. 27. Z. o. š.), a odobravaju ih nadležne
općine — to se izradbe m elaborata po organizaciji koja upravlja
šumama po onoj »kadija tuži — kadija sudi« ne bi objektivno uvijek moglo
zagarantirati osnovna zakonska postavka da su šume »dobro od općeg društvenog
interesa«, s kojima se mora gospodariti na principu potrajnosti i
povećanja njihovih prinosa«, te onemogućiti intervenciju nadležnih općina
u svrhu nedozvoljenih zahvata u šume radi potreba uskih lokalističkih interesa
komuna ili čak pojedinih organizacija ili pojedinaca, ili opet nezar