DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— ispitivanje šumskih i ostalih tala pedoloških, hidroloških i ekoloških uslova
u svrhu povećanja proizvodne sposobnosti tla,

fitocenološka ispitivanja biljnih zajednica u svrhu primjene najrentabilnijih
vrsta i biljnih zajednica na određenom području,

utvrđivanje šum. fonda drv. masa i prirasta po prostoru i vrsti drveta,

utvrđivanje etata glavnog i prethodnog prihoda po količini, vremenu, prostoru
i vrsti drveta,
— izračunavanje vrijednosti šuma kao osnovnog sredstva,
— izrada lokalnih prirasno-prirodnih i drvno-gromadnih tablica,
— izrada elaborata dugoročnih planova osvajanja napuštenih poljoprivrednih
površina izvan šumskih površina u svrhu plantažiranja i osnivanja intenzivnih
kultura brzorastućih vrsta drveća,


— proučavanje novih metoda i dostignuća u šumskoj proizvodnji, a u cilju povećanja
prinosa u što kraćem vremenu sa što manje troškova,
— proučavanje potreba na drvu i drvnih proizvoda na domaćem i stranom
tržištu za neposrednu potrošnju i za potrebe prerađivačke drvne industrije,

proučavanje i izradba tehničkih uputstava za izradu i sastav elaborata
šumsko-privrednih osnova primjenom novih dostignuća u nauci u svrhu
racionalizacije rada,
— određivanje načina melioracije, obnove i njege sastojina po vremenu i prostoru,


— praćenje izvršenja odobrenih šumsko privrednih osnova,

unapređenje službe uređivanja šuma primjenom moderne opreme za terenske
radove (moderan instrumentarij, fotogrametrijska snimanja) i obrada
elaborata upotrebom mehanografskih strojeva,

sudjelovanje pri donošenju urbanističkih planova gradskih, prigradskih,
turističkih i drugih rajona u svrhu projektiranja zelenih površina i parkova.
PROSTORNO UREĐENJE DRUŠTVENIH ŠUMA


Prostorno uređenje društvenih šuma u SRH prvi put je izvršeno 1947. godine
u svrhu brze inventarizacije šuma. Tad je bilo formirano 11 oblasti i 44
područja. Kako se ova podjela u praksi pokazala neodrživom, jer nije udovoiljavala
zahtjevu da trajno podmiruje sve lokalne potrebe na drvu i osigura
potrajnost sječivog prihoda, to se prigodom revizije dugoročne osnove sječa za
period 1957. do 1971. izvršila nova gospodarska podjela na oblasti (tri oblasti —
jednodobne, preborne i primorske šume), područja, gospodarske jedinice.


Oblast jednodobnih šuma podijeljena je na 4 nizinska područja
(I Podravsko, II Podunavsko, III Posavsko i IV Pokupsko), te na 13 brdskih
područja (V Dilj, VI Psunj, VII Papuk, VIII Moslavačka Gora, IX Bilo Gora,
X Kalnik, XI Ivančica, XII Zagrebačka Gora, XIII Zumberačko Gorje, XIV
Vukomeričke Gorice, XV Zrinjska Gora, XVI Petrova Gora i XVII Perjasička
Kosa).


Oblast pre b orni h šum a podijeljena je na sedam područja: I Risnjak,
II Velika Kapela, III Mala Kapela, IV Sjeverni Velebit, V Južni Velebit, VI
Lička Plješivica i VII Ličko Sredogorje.


Oblast primorski h šum a podijeljena je fitocenološki na dva dijela:
zimzelene (mediteranske) i listopadne (submediteranske šume).


Podjela na područja izvršena je na osnovu geografsko-fitocenoloških kriterija,
a ne privredno-ekonomskih.


519