DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— ispitivanje šumskih i ostalih tala pedoloških, hidroloških i ekoloških uslova u svrhu povećanja proizvodne sposobnosti tla, — fitocenološka ispitivanja biljnih zajednica u svrhu primjene najrentabilnijih vrsta i biljnih zajednica na određenom području, — utvrđivanje šum. fonda drv. masa i prirasta po prostoru i vrsti drveta, — utvrđivanje etata glavnog i prethodnog prihoda po količini, vremenu, prostoru i vrsti drveta, — izračunavanje vrijednosti šuma kao osnovnog sredstva, — izrada lokalnih prirasno-prirodnih i drvno-gromadnih tablica, — izrada elaborata dugoročnih planova osvajanja napuštenih poljoprivrednih površina izvan šumskih površina u svrhu plantažiranja i osnivanja intenzivnih kultura brzorastućih vrsta drveća, — proučavanje novih metoda i dostignuća u šumskoj proizvodnji, a u cilju povećanja prinosa u što kraćem vremenu sa što manje troškova, — proučavanje potreba na drvu i drvnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu za neposrednu potrošnju i za potrebe prerađivačke drvne industrije, — proučavanje i izradba tehničkih uputstava za izradu i sastav elaborata šumsko-privrednih osnova primjenom novih dostignuća u nauci u svrhu racionalizacije rada, — određivanje načina melioracije, obnove i njege sastojina po vremenu i prostoru, — praćenje izvršenja odobrenih šumsko privrednih osnova, — unapređenje službe uređivanja šuma primjenom moderne opreme za terenske radove (moderan instrumentarij, fotogrametrijska snimanja) i obrada elaborata upotrebom mehanografskih strojeva, — sudjelovanje pri donošenju urbanističkih planova gradskih, prigradskih, turističkih i drugih rajona u svrhu projektiranja zelenih površina i parkova. PROSTORNO UREĐENJE DRUŠTVENIH ŠUMA Prostorno uređenje društvenih šuma u SRH prvi put je izvršeno 1947. godine u svrhu brze inventarizacije šuma. Tad je bilo formirano 11 oblasti i 44 područja. Kako se ova podjela u praksi pokazala neodrživom, jer nije udovoiljavala zahtjevu da trajno podmiruje sve lokalne potrebe na drvu i osigura potrajnost sječivog prihoda, to se prigodom revizije dugoročne osnove sječa za period 1957. do 1971. izvršila nova gospodarska podjela na oblasti (tri oblasti — jednodobne, preborne i primorske šume), područja, gospodarske jedinice. Oblast jednodobnih šuma podijeljena je na 4 nizinska područja (I Podravsko, II Podunavsko, III Posavsko i IV Pokupsko), te na 13 brdskih područja (V Dilj, VI Psunj, VII Papuk, VIII Moslavačka Gora, IX Bilo Gora, X Kalnik, XI Ivančica, XII Zagrebačka Gora, XIII Zumberačko Gorje, XIV Vukomeričke Gorice, XV Zrinjska Gora, XVI Petrova Gora i XVII Perjasička Kosa). Oblast pre b orni h šum a podijeljena je na sedam područja: I Risnjak, II Velika Kapela, III Mala Kapela, IV Sjeverni Velebit, V Južni Velebit, VI Lička Plješivica i VII Ličko Sredogorje. Oblast primorski h šum a podijeljena je fitocenološki na dva dijela: zimzelene (mediteranske) i listopadne (submediteranske šume). Podjela na područja izvršena je na osnovu geografsko-fitocenoloških kriterija, a ne privredno-ekonomskih. 519 |