DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
lenska divljač, zečevi, divlje svinje i od glodavaca miševi i voluharice. U mnogim slučajevima zaštita nije niti bila moguća, a reduciranje divljači na racionalni broj nije se dosljedno provodilo. Naročito su ove štete bile velike u mladim kulturama kao i kulturama brzorastućih lišćara. Sa zadovoljstvom se može konstatirati da su štete od čovjeka, iako još uvijek u nekim krajevima postoje, ipak svedene na minimum. Naročito su svedeni na minimum slučajevi bespravne uzurpacije šumskog zemljišta, prisvajanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda i razna oštećivanja stabala. Problem bespravne šumske paše jcš uvijek postoji iako se u posljednje vrijeme primijećuje tendencija smanjenja ove vrste štete. Promjenom političkog sistema i društvenog odnosa koja se zbila u našoj zemlji poslije Oslobođenja, uklonjeni su najvažnije uzroci koji su dovodili do šteta koje je čovjek činio šumi. Prestala je špekulacija političkih grupa na račun šuma i bezobzirna eksploatacija u interesu stranih i domaćih firmi. Eliminirani su elementi koji su dopuštali masovne i grube štete cd čovjeka u našim šumama. Podizanje ekonomske moći našeg radnog čovjeka i nivoa njegovog obrazovanja sigurno su jedan od faktora koji su utjecali na smanjenje šteta od čovjeka. KADROVI Intenzivne akcije suzbijanja štetnika na velikim površinama imale su i tu posljedicu da su se u nju morale uključiti mnogi stručni kadrovi na terenu. Oni su ovladali tehnikom suzbijanja i drugim elementima koji su bili potrebni za uspješno suzbijanje. Naši šumarski stručnjaci poslije rata pridaju podjednaku važnost eksploataciji, uređivanju, uzgajanju i zaštiti šuma, što prije nije bio uvijek slučaj. Postupci zaštite šuma nisu bili uvijek jednostavni pa se osjetila potreba za specijalizacijom pojedinih stručnjaka bilo iz zaštite šuma, šumarske entomologije ili fitopatologije. Uvođenje III stupnja nastave potaklo je u prvom redu šum. radne organizacije da šalju stručnjake na specijalizaciju iz Zaštite šuma u prvom redu zato što nisu uvijek imale mogućnosti za specijalizaciju dvojice ili više stručnjaka i što je ta specijalizacija trajala kraće od studija III stupnja, koji traje dvije godine. Tako danas sva veća šumska gospodarstva imaju specijaliste za zaštitu šuma koji se isključivo bave tim poslovima i koji su u velikim akcijama glavni nosioci stručnih poslova zaštite šuma. Oni predstavljaju veliku pomoć upraviteljima šumarija i velike akcije koje se provode imaju u njima dobre organizatore. Oni također predstavljaju dobru vezu između naučnog kadra u naučnim institucijama i terena. Sve više se osjeća potreba osnivanja jednog dijagnostičko-prognostičkog centra koji bi bez ovakvih stručnjaka jedva mogao uspješno djelovati. Za očekivati je da će i druga gospodarstva poći putem specijalizacije stručnjaka koji će osigurati da se akcije zaštite šuma stručno i s uspjehom provode. Uvijek novi problemi koji se pojavljuju u zaštiti šuma, brže i stručno rješavanje thi problema, davanje na vrijeme uputa za provođenje preventivnih i represivnih mjera, neminovno traži, da svako gospodarstvo imade specijaliste za zaštitu šuma, koji će vršiti poslove dijagnoze, prognoze i sprovođenje preventivnih i represivnih mjera. Spomenuli smo već potrebu dijagnostičko-prognostičkog centra. Zaštita šuma u većini slučajeva mora se koordinirano i organizirano provoditi na teritoriju više gospodarstava. Mjere treba pravovremeno preduzeti, a za to je po~ 514 |