DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sciapteron tabaniforme Rott., Sesia apiformis CI., Cryptorrhynchus lapathi L., Cossus cossus L., Zeuzera pyrina, i Saperda carcharias i dr. Povremeno su se javljale štete u šumama no u manjem opsegu i na manjim površinama od štitastih ušiju (Šumarija Vrbovec), velikog i malog mrazovca (Operophthera brumata, Hybernia defoliaria), koji su se znali pojaviti i masovno na većim površinama zajedno sa gubarom. No i sami su znali počiniti golobrst (na grabovim sastojinama šumarije Vrbovec, Sum. gospodarstvo Vinkovci). U Gorskom Kotaru nastale su sporadične štete od jelova savijača (Cacoecia murinana) te jelove pipe (Pissodes piceae). Borba protiv potkornjaka nije bila velikog opsega jer se potkornjaci osim malih izuzetaka u Gorskom Kotaru i nekim otocima nisu masovno pojavljivali, usprkos njihovog stalnog prisustva u normalncm broju. Suzbijanje Ips typographusa vršeno je u okolici Samobora, manje akcije poduzete su u Gorskom Kotaru protiv Ips curvidensa i pokusne akcije na Lošinju protiv Myelophilusapiniperde i M. minora. Primjena aparata Schwingfoga protiv jelova savijača u Gorskom Kotaru Suzbijanje štetnika u šumama provodilo se uglavnom kemijskim sredstvima domaće proizvodnje na bazi DDT-a i HCH (klorirani ugljikovodici). Prvo suzbijanje gubara poslije rata izvršeno je sa preparatom DDT američke provenijencije 1947. god. No već slijedeće godine proizvela je tvornica Chromos u Zagrebu domaći preparat »Pan ta kan«, koji je u raznim koncentracijama i formama našao široku upotrebu u šumarstvu. Kombinacija ovoga preparata sa HCH pod imenom »Pantacid « također se uspješno primjenjivala u zaštiti šuma. No pored spomenutih preparata naša industrija dala je i veći broj drugih preparata insekticida, akaricida, rodenticida, fungicida, baktericida i herbicida, koji su se sa uspjehom upotrebljavali u zaštiti šuma. Preparate za zamagljivanje aerosoli bez emulgatora najviše su upotrebljavali u aviometodi. Pored »Chromosa« takve preparate proizvodila je »Zorka« Sabac. Veliki problem zaštite šuma predstavljaju divljač i glodavci. No usprkos poduzetih mjera gubici su bili znatni a najveće štete pričinjavaju srneća i je 513 |