DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 4 <-- 4 --> PDF |
kanja kvalitetnog sadnog materijala i nedovoljnog stručnog kadra nisu uspjela pošumljavanja niti 50% tretiranih površina (uglavnom se radilo sa dobrovolj nom i aktiviziranom radnom snagom). Politika šumarstva toga razdoblja bila je, da se pod svaku cijenu ublaže previsoke sječe. U tu svrhu su vršene velike akcije na obnavljanju šuma, koje su ujedno imale veliki značaj za popularizaciju šumarstva. U drugom periodu od 1952. do 1956. godine nastupa izvjestan predah u proširivanju sječa, pa je godišnji prosjek ukupnih sječa pao na 4,162.000 m:! tj. nivo ukupnih sječa u ovom periodu je smanjen za 58% °d nivoa izvršenih sječa u prvom periodu. U istom se periodu kod radova na pošumljavanju po čela poklanjati veća pažnja kvalitetu nego kvantitetu izvedenih radova, pa je smanjeno pošumljavanje površinski za 39´% od prethodnog perioda; U po gledu obnove šuma u tom periodu je ustvari nastao nagli zaokret što se tiče kvalitete izvedenih radova a to se najbolje vidi što su izvršena pošumljavanja u 1956. godini uspjela već i do 80%. Karakteristika ovog perioda je i bolje iskorištenje posječenog drveta. Međutim, još uvijek se osjeća dosta jak pritisak i potražnja šumskih sortime nata određene kvalitete, specijalno trupaca za rezanje. Uslijed toga je dolazilo u prvim godinama ovog perioda do tzv. kvalitetnih doznaka stabala, što je u krajnjem cilju značilo kvalitetno slabljenje šumskog fonda. Još uvijek pod dojmom visokih sječa nije se u politici šumarstva počelo konkretnije rješavati nastali problem što niti sječivi etati niti prirast šuma ne idu ukorak sa sve većim potrebama u potražnji drveta. Ipak se već u tom periodu počelo upozoravati i isticati da potražnja drveta raste iznad mogućnosti šumske proizvodnje. U trećem periodu od 1957—1961. godine prišlo se daljnjem smanjivanju sječa na godišnji prosjek od 3,639.000 m:! u kojem je periodu sječa snižena ispod ocijenjenog prosječnog godišnjeg prirasta šuma. Ovakvim usklađivanjem visine sječa sa etatnim mogućnostima neminovno je došlo do potrebe realnijeg sagledavanja nastalog nesklada između proizvodnje i potrošnje drveta kao i traženje najbržeg puta za njegovo otklanjanje odnosno ublažavanje. Zbog toga ovaj period karakterizira naglašena orijentacija na potrebu proširenja areala četinjača kao najdeficitarnije vrste drveta putem introdukcije četinjača u šume listača kao i orijentacija na sadnju visokoprinosnih topola i drugih vrsta drveća brzog rasta. Međutim, ograničena sredstva, pomanjkanje sadnog materijala i određenog iskustva kao i potpuna tehnička neopremljen ost, nisu omogućili u tom periodu onakav zamah, kakav se je mogao i trebao razviti. Nadalje ovaj period karakterizira naročito naglašena orijentacija na njegu šuma, melioraciju degradiranih šuma radi kvalitetnog poboljšanja postojećeg šumskog londa kao i na forsiranju izrade šumsko gospodarskih osnova. U četvrtom periodu od 1962. do 1965. godine dolazi do postepenog laganog porasta ukupnih sječa koje u 1964. godini dostižu visinu od 4,360.000 m:!. U pošumljavanju se težište prenijelo na podizanje plantažnih šuma i na podizanje intenzivnih kultura brzog rasta uz zadržavanje snažne dinamike u njezi šuma. Kao glavna karakteristika ovog perioda je potpuno napuštanje administrativnog upravljanja šumama i prijelaz na radničko samoupravljanje. U tom |