DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 38 <-- 38 --> PDF |
čajeva trebaju da počnu od zaštite šumskog tla. Dovoljno je spomenuti da je po jednoj procjeni u SR Sloveniji ugroženo od erozije 3700 km2, da je problem erozije u SR Srbiji problem broj jedan, a da je SR Hrvatska jedna od zemalja koja je u Evropi najjače ugrožena od erozije. U našoj je Republici tek 34% od ukupne površine sposobno za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju. Ukupne gubitke od erozije u poljoprivredi, šumarstvu i industriji uključujući štete na komunikacijama, veoma je teško procijeniti, ali je sigurno da su to višemilijardske sume. Sa pravom smatramo da su erozije i bujice naše veliko nack> nalno zlo. Grijeh je to naslijeđen iz prošlosti i velikim dijelom posljedica devastacije šuma i neracionalnog gospodarenja biljnim zaštitnim pokrivačem. Sprečavanje erozije i bujica usredotočeno je u prvome redu na akumulacijske bazene, hidrocentrale i na zaštitu željezničkih i cestovnih komunikacija, no smatramo da je na ovome području potrebno mnogo više učiniti nego što se do sada činilo. U SR Hrvatskoj registrirano je oko 75 bujičnih područja sa bujičnim slivom od 360.000 ha. Radovi uređivanja bujica bili su veoma ograničeni (Buzet, Zrmanja, Peruće), a da bi se moglo spriječiti stvaranje novih početaka bujica i novih površina erodiranih terena. Posebno pitanje jest pitanje Krša. Osim zakona o zabrani i držanju koza, jedva da bi se nešto više moglo reći o rješavanju ovog problema, koji je aktutalan za više od 2,000.000 ha površine samo u SR Hrvatskoj. Iako je u posljednjem 20-godišnjem periodu održano nekoliko vrlo uspjelih savjetovanja od kojih treba naročito spomenuti ono iz godine 1957., dalje od pismenih zaključaka nije se išlo. To se može shvatiti s obzirom na mnogo prioritetnije zadatke u oblasti naše privrede i industrije. No da li je zbog toga opravdana stagnacija i pasivnost onih kojih se neposredno zainteresirani za opću melioraciju Krša? Iako su za rješavanje ovog veoma kompleksnog problema potrebni napori čitave zajednice, ne treba zaboraviti da Krš nije siromah koga treba darivati, već na njemu postoje nedovoljno korištena prirodna bogatstva i mogućnosti poljoprivredne proizvodnje (voćarstvo, povrćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo), a da ne govorimo o unapređenju turizma za koje na ovom području postoje najbolji uslovi. Postoje dovoljno obrazložene ideje o tome kako da se krško područje unaprijedi. Potrebna je zato ustaljena i dugoročna politika, nju treba definirati i otpočeti sa sprovođenjem što prije to bolje. Govorimo ovdje o Kršu zato što je Krš problem u kome šumarstvo predstavlja također jedan od važnih faktora u kompleksu melioracije Krša. Zaštita kultura i šumske vegetacije na Kršu jedan je od uvjeta za zaustavljanje progresivnog toka degredacije Krša, i u svakom planu melioracije, zaštita će prethoditi svim ostalim mjerama, koja će se preduzimati za melioraciju krških područja. Poseban važan problem predstavljaju šumski požari. Statistika pokazuje da najveći postotak požara uzrokuje čovjek, veliki broj željeznice a ostali uzroci nisu uvijek poznati. U našoj republici pored propisa za sprečavanje šumskih požara nedovoljno se koriste sredstva propagande, filmovi i predavanja kojima se moglo utjecati na promjenu shvatanja ljudi prema šumi, koji bi doveo do smanjenja broja požara. No i u domeni uzgajanja šuma i uređivanja šuma ne koriste se dovoljno preventivne, biološke i tehničke mjere da bi se onemogućio ovako veliki broj požara. Iako se u sprečavanju šteta od abiotskih faktora ne može reći da smo poduzeli sve što je moguće, u domeni biotskih faktora učinilo se mnogo više. |