DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 38     <-- 38 -->        PDF

čajeva trebaju da počnu od zaštite šumskog tla. Dovoljno je spomenuti da je
po jednoj procjeni u SR Sloveniji ugroženo od erozije 3700 km2, da je problem
erozije u SR Srbiji problem broj jedan, a da je SR Hrvatska jedna od zemalja
koja je u Evropi najjače ugrožena od erozije. U našoj je Republici tek 34% od
ukupne površine sposobno za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju. Ukupne
gubitke od erozije u poljoprivredi, šumarstvu i industriji uključujući štete na
komunikacijama, veoma je teško procijeniti, ali je sigurno da su to višemilijardske
sume. Sa pravom smatramo da su erozije i bujice naše veliko nack>
nalno zlo. Grijeh je to naslijeđen iz prošlosti i velikim dijelom posljedica devastacije
šuma i neracionalnog gospodarenja biljnim zaštitnim pokrivačem. Sprečavanje
erozije i bujica usredotočeno je u prvome redu na akumulacijske bazene,
hidrocentrale i na zaštitu željezničkih i cestovnih komunikacija, no smatramo
da je na ovome području potrebno mnogo više učiniti nego što se do
sada činilo.


U SR Hrvatskoj registrirano je oko 75 bujičnih područja sa bujičnim slivom
od 360.000 ha. Radovi uređivanja bujica bili su veoma ograničeni (Buzet,
Zrmanja, Peruće), a da bi se moglo spriječiti stvaranje novih početaka bujica
i novih površina erodiranih terena.


Posebno pitanje jest pitanje Krša. Osim zakona o zabrani i držanju koza,
jedva da bi se nešto više moglo reći o rješavanju ovog problema, koji je aktutalan
za više od 2,000.000 ha površine samo u SR Hrvatskoj. Iako je u posljednjem
20-godišnjem periodu održano nekoliko vrlo uspjelih savjetovanja od kojih
treba naročito spomenuti ono iz godine 1957., dalje od pismenih zaključaka
nije se išlo. To se može shvatiti s obzirom na mnogo prioritetnije zadatke u
oblasti naše privrede i industrije. No da li je zbog toga opravdana stagnacija
i pasivnost onih kojih se neposredno zainteresirani za opću melioraciju Krša?
Iako su za rješavanje ovog veoma kompleksnog problema potrebni napori čitave
zajednice, ne treba zaboraviti da Krš nije siromah koga treba darivati,
već na njemu postoje nedovoljno korištena prirodna bogatstva i mogućnosti poljoprivredne
proizvodnje (voćarstvo, povrćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo), a
da ne govorimo o unapređenju turizma za koje na ovom području postoje najbolji
uslovi. Postoje dovoljno obrazložene ideje o tome kako da se krško područje
unaprijedi. Potrebna je zato ustaljena i dugoročna politika, nju treba
definirati i otpočeti sa sprovođenjem što prije to bolje. Govorimo ovdje o Kršu
zato što je Krš problem u kome šumarstvo predstavlja također jedan od
važnih faktora u kompleksu melioracije Krša. Zaštita kultura i šumske vegetacije
na Kršu jedan je od uvjeta za zaustavljanje progresivnog toka degredacije
Krša, i u svakom planu melioracije, zaštita će prethoditi svim ostalim
mjerama, koja će se preduzimati za melioraciju krških područja.


Poseban važan problem predstavljaju šumski požari. Statistika pokazuje
da najveći postotak požara uzrokuje čovjek, veliki broj željeznice a ostali uzroci
nisu uvijek poznati. U našoj republici pored propisa za sprečavanje šumskih
požara nedovoljno se koriste sredstva propagande, filmovi i predavanja
kojima se moglo utjecati na promjenu shvatanja ljudi prema šumi, koji bi doveo
do smanjenja broja požara. No i u domeni uzgajanja šuma i uređivanja
šuma ne koriste se dovoljno preventivne, biološke i tehničke mjere da bi se
onemogućio ovako veliki broj požara.


Iako se u sprečavanju šteta od abiotskih faktora ne može reći da smo poduzeli
sve što je moguće, u domeni biotskih faktora učinilo se mnogo više.