DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 34 <-- 34 --> PDF |
dranske kulture i melioraciju Krša. Rješavanje naučne problematike sa područja šumarstva na teritoriju Dalmacije je ovim svedeno na djelovanje jednog istraživača, od ukupno šestorice, koji su radili 1952. god. Stanica na Rijeci je prestala postojati. Ovakva nestabilnost u organizaciji, a pogotovu neredovito i nedovoljno financiranje odrazilo se na obim i kontinuitet istraživanja. Vrlo je rijedak slučaj da se pojedini rad mogao okončati. Naprotiv, redovito su započeti radovi prekinuti uslijed pomanjkanja sredstava i na taj način su napušteni mnogi terenski eksperimentalni objekti. Prvo djelovanje Instituta odnosilo se na radove oko introdukcije stranih vrsta, zatim na fitocenoloiška, pedološka i šumsko-vegetacijska istraživanja. Slijede zatim radovi istraživanja melioracije makija, metoda uzgoja raznih vrsta drveća i grmlja, tehnike pošumljavanja i regeneracije degradiranih šuma. Posebni radovi se odnose na istraživanja i kartiranja stanja vegetacije, njenih degredacijskih stadija te ekoloških odnosa koji vladaju na Kršu. Isto tako su vršena istraživanja u pravcu pomlađivanja, sastojina alepskog bora, kao i metoda melioracije ekstremno degradiranih površina i gariga. ZAKLJUČAK Iz navedenog prikaza proizlazi da položaj šumarstva u Dalmaciji postaje iz godine u godinu sve teži i taj proces njegovog nazadovanja traje već preko jednog decenija. Kao rezultat takvog stanja dolazi, ne samo do paraliziranja radova na podizanju i regeneraciji šuma, već i do likvidacije svih onih djelatnosti koje su trebale da služe unapređenju te osnovne djelatnosti. Sto je uzrok ovakvom stanju i kako sadašnju situaciju usmjeriti na bolje? Čini se, da je bit problema u tome, što šumarstvo na Kršu ne može opstojati kao privredna djelatnost koja bazu za svoje poslovanje treba na nađe u iskorištavanju postojećih šuma i šumskih površina, jer su to najvećim dijelom degradirane površine, iz kojih se može ostvariti samo minimalan prihod, a njihovo stanje je takvo, da zahtijeva određena ulaganja. Ti prihodi nisu dovoljni ni za održavanje postojećeg stanja, a kamo li za njegovo unapređenje i asaniranje. Dakle, šumarstvo u Dalmaciji u sadašnjem momentu tj. dok valoriziranjem šumskog fonda ne stvori bazu za gospodarenje, može postojati i prosperirati kao privredna organizacija uglavnom na temelju uslužne djelatnosti te da kao stručna organizacija realizira ulaganja namijenjena, podizanju novih, te obnovi i rekonstrukciji postojećih šuma. To je uostalom bio osnovni zadatak šumarstva na Kršu, otkada ono postoji kao organizirana djelatnost. Položaj u kome se šumarstvo našlo posljednjih godina i sve negativne popratne posljedice proističu zapravo iz toga što nije riješeno na koji način da se osiguraju sredstva za ulaganja. Odumiranjem i gašenjem centralnih institucija i fondova, preko kojih je ranije zajednica administrativnim putem osiguravala ta ulaganja, nije se u novim uslovima društvenog i privrednog razvoja našlo adekvatno rješenje da ta ulaganja i dalje budu osigurana kao nužna, ne samo sa lokalnog, već i sa šireg društvenog stanovišta. Proklamiran je princip da ulaganja u šumarstvo na Kršu treba da preuzmu oni kojima ono pruža direktnu ili indirektnu korist, misleći pri tome u prvom redu na komune, turističke i ostale privredne organizacije i službe, a da paralelno s tim nije precizirano kako da se ovaj princip sprovede u život. |