DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 32     <-- 32 -->        PDF

U čitavom ovom poslijeratnom periodu djelovanja bujičarske službe, izbor


objekata diktirala je u prvom redu potreba da se zaštite komunikacije i po


ljoprivredne površine. Zadnjih godina dolazi do izražaja još jedan važan fak


tor, koji ima odlučan značaj: podizanje novih hidroelektrana nužno uvjetuje


proširenje kruga djelovanja na uža i šira područja akumulacija. Građevni i kul


turni radovi, u prvom redu restauracija devastiranih šumskih površina, treba


da dovedu režim voda u što je moguće normalnije stanje, kako bi se spriječile


štete koje bujice redovito nanose.


Da bi se debila približno slika o obimu radova izvedenih od 1955. do 1965.
god. navest će se ovi podaci« kubatura zidova za pregrade, regulacije itd. 11.930
m3; zemljoradnje 101.600 m3; vjetrobrani pojasevi u poljima 163 km; pošumljavanja
u slivovima 232 ha, sve u ukupnoj vrijednosti od 1,068,000.000 din,
preračunato na današnje cijene.


RADOVI NA UREĐIVANJU SUMA


Prvi temelj za radove na uređivanju šuma postavljen je osnutkom posebnog
odjela kojemu je povjeren ovaj zadatak kod Šumskog gospodarstva »Dalmacija
« u 1951. god. Odjel se u slijedećim godinama organizacijski ojačao, tako
da je sa svojih 5 visoko-kvalificiranih stručnjaka mogao obavljati postavljene
zadatke. U 1956. god. on se reorganizira u Sekciju za uređivanje šuma, kao
organ Sekretarijata za šumarstvo NRH, koji djeluje do 1963., kada Sekciju preuzima
Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija. U ovoj formi Sekcija
djeluje do njenog rasformiranja 1964. god.


Glavno težište radova Sekcije odnosi se na prostorno uređivanje suvislih
šumskih kompleksa, određivanje drvnih masa šikara i makija, te na reambulaciju
međa posjeda općenarodne imovine i izmjeru uzurpacija. Međutim, već
1956. Sekcija izvodi uređajne radove na Plitvicama, oko Karlovca i u Spačvi,
a uslijed pomanjkanja financijskih sredstava za radove kod pojedinih šumarija
u Dalmaciji proširuje to djelovanje izvan svog područja i na teritorij Drvara,
Našica, Glamoča i Delnica.


STRUČNO ŠKOLSTVO I KADROVI


Uviđajući potrebu stručnih kadrova, posebno na Kršu, Oblasni NO za
Dalmaciju osniva 1946. god. kršku šumarsku školu u Drnišu, koja prve godine
djeluje kao jednogodišnja, ali se već slijedeće pretvara u dovogodišnju. Međutim,
manjak specijaliziranog stručnog kadra uopće na krškom području Jugoslavije
potiče Ministarstvo šumarstva FNRJ da 1948. god. proširi djelovanje
ove škole osnutkom nove, četverogodišnje, u Splitu pod nazivom Savezna srednja
šumarska škola za Krš. Interes za pohađanje ove škole je rastao iz godine
u godinu, posebno đaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, tako
da je cd 90 upisanih u prvoj godini, njihov ukupan broj rastao na 147 u 1951/52.
šk. godini, na 153 u 1955/56. i na 211 u šk. godini 1958/59.


Rad škole je poprimio poseban intenzitet početkom I960., kada je iz provizorija
prešla u novu prikladnu zgradu oko koje se nalaze objekti za praktičnu
nastavu.


Reorganizacijom državne uprave 1950. god. škola prelazi pod republičko
Ministarstvo šumarstva, da bi kasnije, 1953. god. prešla pod kompentenciju i
budžet Narodnog odbora kotara i konačno Narodnog odbora Općine Split. Općina
Split nije bila zainteresirana da sama snosi troškove financiranja škole


504