DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 31 <-- 31 --> PDF |
grafikoni u kojima su sabrani podaci za cijelu Dalmaciju za period 1945—1964. i posebno za područje Splita, Knina i Imotskog. U prvim poslijeratnim godinama, pošumljavanja su skoro isključivo obavljana dobrovoljnim radom, ali prelaskom na realizaciju petogodišnjeg plana i osiguranjem novčanih sredstava intenzitet radova se znatno pojačava. U trogodišnjem razdoblju 1945—47. pošumljeno je ukupno 1.325 ha ili u prosjeku 440 ha godišnje. Međutim, u periodu 1948—1955. tj. u razdoblju kada je šumarstvo u Dalmaciji bilo organizacijski najsređenije i dok je postojao fond za pošumljavanja, obuhvaćena je površina od 13.500 ha ili u prosjeku 1.680 ha godišnje. Dalje, u periodu 1955—1964. jasno je vidljivo opadanje intenziteta radova; pošumljeno je svega 2.263 ha ili u prosjeku oko 250 ha godišnje. U razdoblju opsežnijih radova, između 1948. i 1955, među koje spadaju i meliorativni radovi u šikarama, bilježi se i znatno proširivanje rasadnik a i proizvodnja sadnica. Od dva rasadnika površine 38 ari sa proizvodnjom od 480.000 sadnica u 1945. god., prelazi se u 1953. god. na 22 rasadnika površine 2.850 ari sa proizvodnjom preko 12 mil. sadnica. Dok obim pošumljavanja iz godine u godinu opada, dotle s druge strane požarevi uništavaju sve veće površine. Ovome je razlog sve intenzivniji razvoj turizma u jadranskom području te nepoduzimanje odgovarajućih mjera zaštite šumskih povrišna. Šumarstvo, u situaciji u kojoj se nalazi, nema za to djelovanje ni tehničkih ni materijalnih mogućnosti. Kako su razvojem turizma rasle i štete od šumskih požareva najbolje nam pokazuje podatak, da je u periodu 1947—1960, bilo ukupno 235 šumskih požareva ili prosječno 18 godišnje, a u periodu 1960—1964. (koji je obilježen naglim porastom turističkog prometa), 430 požareva ili prosječno 86 godišnje. Stete od požareva iz godine u godinu se povećavaju i uglavnom su njima zahvaćene najkvalitetnije, borove šume, a koje su locirane upravo u predjelima najviše frekventiranim po turistima. Prema podacima Odsjeka Narodne odbrane Kotarske skupštine Split, u periodu 1962—1964. god. požarom je zahvaćeno 2.123 ha borovih šuma, a u istom periodu je pošumljeno samo 860 ha. Formalna procjena štete za posljednjih 5 godina iznosi oko 260 mil. dinara, ali ona je nerealno obračunata, te prema ocjeni istog Odsjeka iznosi preko 1 milijarde. Koordinacijski odbor šumskih gospodarstava Dalmacije raspolaže podacima prema kojim je u posljednjih 7 godina uništeno oko 5.000 ha borove šume, a u istom razdoblju pošumljeno je samo oko 1.750 ha. RADOVI NA UREĐENJU BUJICA Nakon 1945. god., pa sve do izdvajanja šumarske službe iz Oblasnog NOO-a za Dalmaciju i formiranja Uprave za pošumljavanje, uređenjem bujica rukovodi Povjereništvo za poljoprivredu i šumarstvo u sklopu Oblasnog NO-a. U martu 1950. bujičarska služba prelazi u Komitet za vodoprivredu Hrvatske, a za Dalmaciju poslove uređenja bujica preuzima Vodograđevno poduzeće »Melioracija «. Od 1952. god. ova služba se organizacijski nalazi u sklopu vodoprivrede (Uprava za vodoprivredu NRH — Vodoprivredni odjeljak Split). Ukidanjem odjeljka početkom 1962. god., bujičarstvo je u sklopu Opće vodne zajednice za korištenje voda dalmatinskih slivova. 503 |