DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tabela 3 1945—1946 1947—1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 Iskorišteni sporedni šumski proizvodi u društvenim š Paša i žiropaša Svega Sitna stoka hiljada grla Krupn a stoka Smola tona 291,3 — — 11,8 1220,7 — — 522,3 698,6 — — 1007,3 650.0 — — 253,2 620,4 — — 274,2 831,2 679,1 152,1 180,0 730,0 609,0 121,0 279,0 786,0 622,0 164,0 341,0 914,0 747,0 167,0 248,0 1036,0 913,0 123,0 145,0 942,0 818,0 124,0 287,0 900,5 771,3 129,2 280,1 796,2 695,0 101,2 232,5 696,1 606,3 89.8 222,0 655,2 571,8 83,4 180.1 urnama Ukupna vrijednost svih sporednih šumskih proizvoda 000 d 25.222 150.943 113.693 107.022 147.049 186.072 231.038 333.582 268,050 241.642 303.621 330,788 370.056 337,164 379,208 3. KRETANJE UZGOJNIH RADOVA Kolikogod su se u proteklom razdoblju sve snage u šumarstvu anagažirale da bi sječom šuma što potpunije zadovoljile povećane potrebe na drvu, vodeći računa, da ne bi došlo do slabljenja proizvodnog kapaciteta šuma, vršeni su paralelno i radovi na održavanju i unapređenju šuma. U tabeli 4 prikazan je tok uzgojnih radova izvršenih u tom 20-godišnjem razdoblju. Tabela 4 PREGLED IZVRŠENIH ŠUMSKO KULTURNIH RADOVA Pošumljavanj e Melioracija Godina Tretirana površina Uspjelo pošumljavanj e u tome plantaže i intenz. kulture šuma i šikare bez zabrane sječe Njega šuma (bez proreda) Introdukcija ha ha ha ha 1954 9.934 6.854 7.978 17.703 1945—46 4.787 1.924 — 1.228 983 — 1938 11.784 — — — — — 1947 11.099 5.794 — 1.861 1.495 — 1948 17.952 7.827 — 8.734 594 — 1949 21.945 10.697 — 14.996 582 — 1950 23.875 9.836 — 12.074 1.832 — 1951 22.363 11.986 — 11.066 834 — 1952 21.075 10.053 — 7.370 16.569 — 1953 10.499 6.300 — 10.473 21.047 — 1954 9.934 6.854 — 7.978 17.703 — 1955 6.338 — — 9.125 32.308 — 1956 4.441 — 1.421 5.610 22.064 — 1957 5.184 — 1.613 4.155 19.883 — 1958 5.004 — 1.268 9.571 28.187 8.481 1959 4.570 — 1.287 5.074 25.520 2.730 1960 3.300 — 702 6.613 28.498 2.985 1961 6.418 — 1.011 6.127 32.470 2.410 1962 5.824 — 2.299 8.448 33.334 825 1963 8.788 — 5.218 12.322 60.475 1.813 1964 5.529 — 3.270 4.996 43.064 2.023 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Analogno kao i u eksploataciji šuma izvršenje uzgojnih radova također smo grupirali u ona karakteristična razdoblja: Vrsta radova 1938 1945 1946 1947 —1951 1952 —1956 1957 —1961 1962 — 1964 hektar a Pošumljavanje U tome: Plantaže Njega šuma Melioracija šuma Introdukcija 11.784 2.393 _ 491 614 — 19.447 _ 1.067 9.746 — 10.457 * 21.938 8.105 — 4.895 1.176 26.912 5.108 3.321 6.712 3.596 45.624 8.589 1.552 U uvodnom dijelu su opisane karakteristike po ovim razdobljima osim razdoblja 1945. i 1946. godine. U tom razdoblju iz objektivnih razloga nije se mogla ovim radovima posvetiti veća pažnja. Radi plastičnijega pregleda prikazani su izvršeni uzgojni radovi u grafikonu gdje je vrijednost radova svedena na ha pošumljavanja. Vrijednost izvršenih uzgojnih radova svedena na ha pošumljavanja io 35 30 15 i 10 10 19*6 47 IS i$ /950 51 52 53 54 55 56 57 58 59 /960 61 62 63 «4 god * Plantaže ss prate od 1956. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Od 1946—1952. godine vrijednost izvršenih radova je u snažnom porastu, a radovi pretežno su izvođeni besplatno sa dobrovoljnom radnom snagom. U tom su razdoblju radovi na pošumljavanju vršeni na velikim površinama, ali sa relativno slabim uspjehom. Radi realnijeg prikaza uzeti su u račun samo reducirane površine toga razdoblja. Od 1953. godine pa nadalje svi uzgojni radovi su izvođeni plaćenom radnom snagom. Zbog ograničeno raspoloživih sredstava radovi se sve do 1961. godine sa manjim oscilacijama zadržavaju na istom nivou. Jedino je u 1963. godini došlo do iznenadno visokog porasta vrijednosti izvedenih radova, a to je bila posljedica organizacionog sređenja .šumskih gospodarstava i potpunog preuzimanja eksploatacije šuma, pa su na taj način šumska gospodarstva došla u daleko povoljniji financijski položaj. Povrh toga u toj godini su šumska gospodarstva dobila iz bankovnih kredita znatna sredstva za podizanje plantaža i to je jako utjecalo na tako visok porast vrijednosti radova u toj godini. 4. UREĐIVANJE ŠUMA Veliki su napori izvršeni na poslovima oko uređivanja šuma. Iako se podaci o izvršenim radovima u pojedinim godinama ovog razdoblja sadržani u raznim izvorima često međusobno ne slažu, ipak oni nesumnjivo daju pre sjek snažne aktivnosti ove važne šumarske djelatnosti. Dovoljno je istaknuti da je već 1947. godine izvršena inventarizacija svih šuma. Važnost ovog rada je u tome što je on donesen brzo i na vrijeme pa makar i sa manje tačnosti. Već koncem 1951. godine izradila je služba uređivanja šuma dugoročnu osnovu sječa za period od 1952—1971. godme na bazi inventarizacije iz 1948. godine i izvršenih sječa. U 1955, i 1956. godini je ponovno obavljen značajan rad, kada su u jed nodobnim visokim šumama sve sastojine starije od 80 godina, a u prebornim šumama sva stabla iznad 10 cm pr. pr. klupirana radi utvrđivanja drvne mase, N izradi gospodarskih osnova prema Smilaju (3) izvršeni su terenski ra dovi u razdoblju od 1946—1954 godine na površini od 476.268 ha. Od 1956—1964. godine prosječno godišnje je izvršeno terenskih radova na površini od 128.443 ha tako, da je od 1946—1964. godine ukupno uređeno 1,632.264 ha cd čega je na površini od 205.196 ha izvršena već prva revizija gospodarskih osnova. Koncem 1964. godine ostalo je još 69.700 ha neuređenih šuma. Republički zavod za statistiku SRH prikupio je podatke od privrednih organizacija i ustanova o šumskom fondu sa stanjem 31. XII 1961. godine koji izgleda ovako: Ukupne obrasle površine 1,949.309 ha od toga: — društvene šume 1,482.597 ha — privatne šume 466.712 ha K tome: — neobrasla šumska zemljišta 448.008 ha Sveukupno šumsko zemljište: 2,397.327 ha |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
8. ZAKLJUČAK Iz ovog kratkog prikaza razvoja šumarstva u razdoblju od 20 godina vidi se nesumnjivo vidan napredak u svima njegovim djelatnostima. Kao rezultat izvršenih napora na poboljšanju zatečenog stanja jest smanjenje učešća materijalnih troškova u ukupnom prihodu koje se smanjenje u periodu cd zadnjih 11 godina kreće aproksimativno između 4 i 5%. Kretanje društvenog bruto proizvoda, društvenog proizvoda i narodnog dohotka vidi se iz ovog pregleda (po KGI-u). Tekuće cijene u min dinara Godina D B P DP N D 1953 15.396 8.438 6.461 1954 21.808 11.663 9.303 1955 19.594 10.798 10.093 1956 16.147 9.597 9.404 1957 14.916 8.837 8.606 1958 10.262 6.722 6.510 1959 11.318 7.538 7.334 1960 17.383 10.579 10.286 1961 22.567 14.203 11.925 1962 30.593 20.085 16.561 1963 35.637 22.719 20.434 LITERATURA I IZVORI: 1. Peterne l ing Josip : Šumske komunikacije u NR Hrvatskoj. Šumarski list br. 11—12 1955, str. 428. 2. Vajd a dr Zlatko : Deset godina pošumljavanja i melioracija u NR Hrvatskoj. Šumarski list br. 11—12/1955, str. 436. 3. Smila j ing Ivan : Uređivanje šuma u NR Hrvatskoj. Šumarski list br. 11—12 /1955, str. 469. 4. Cvitovac ing Vjekoslav: Organizacija upravljanja šumama u NR Hrvatskoj. Šumarski list br. 11—12/1955, str. 503 5. Lovri ć ing Ante : Šumarstvo NR Hrvatske; Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945—1956 godine. Beograd 1958 u izdanju SITŠID. 6. Butkovi ć ing Ma t ej : Stanje otvorenosti šuma u NR Hrvatskoj. Šumarski list br. 1—2/1963. 7. Mikš a ing Stjepan : Iskorišćavanje šuma i drvna industrija u NR Hrvatskoj 1939, 1947—1954 godine, Zavod za statistiku NRH Zagreb 1955 godine. 8. Šumarstvo 1955—1960 Savezni zavod za statistiku, Beograd 1963, Statistički bilten br. 267. 9. Šumarstvo 1961—1962 Savezni zavod za statistiku, Beograd 1964, Statistički bilten br. 321. 10. Šumarstvo 1963 Savezni zavod za statistiku, Beograd 1964, Statistički bilten br 331. 11. Šumski fond 1962 Republički zavod za statistiku Zagreb, Saopćenje 17. 12. Statistički godišnjaci od 1953—1965, Savezni zavod za statistiku Beograd. 13. Ohridski kongresni materijali, Beograd — ŠITŠID. 14. 5-godišnji plan razvoja šumarstva od 1957—1961 NR Hrvatske. 15. Razni dokumentacijski materijali Rep. zavoda za planiranje, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
njegova sredstva raspoređivala iz centra. U tom razdoblju dolazi i do djelomičnog uključivanja eksploatacije šuma u šumarstvo i prelazi se na plant.ažno pošumljavanje i introdukciju, uslijed čega je moralo doći do većeg ulaganja za opremu i biološke investicije koje su sadržane u »ostalom« ulaganju. Od 1962. godine šumska gospodarstva prelaze na status privrednih poduzeća sa radničkim samoupravljanjem, preuzimaju cjelokupnu eksploataciju šuma u svoje ruke, dolazi i do korekcije cijena šumskim proizvodima, pa je to sve utjecalo na povećanje fondova privrednih organizacija. U tom razdoblju se ulažu maksimalni napori, da se šumska proizvodnja što prije opremi sa mehaničkim sredstvima za rad, a uz dodatna sredstva prišlo se većem ulaganju u biološke investicije. Potrebno je možda istaknuti, da se nisu sva trošenja investicijskih sredstava iskazana u »ostalim ulaganjima« vršila samo za potrebe šumarstva, nego je u pojedinim godinama znatan dio tih sredstava odlazio nenamjenski u druge svrhe pa i u druge privredne grane. To je ujedno bila negativna strana centralizacije sredstava. Koliko je takav razvoj utjc-cao na bolju opremljenost vidi se iz stanja opreme koncem 1964. godine kada su šumska gospodarstva raspolagala sa: 142 komada kamiona 5Ü1 » traktora 1581 » motornih pila i 538 » raznih priključnih strojeva i ostale mehanizacije. 7. IZVOZ ŠUMSKIH PROIZVODA Izvoz šumskih proizvoda ograničen je samo na prostorno drvo i sporedne proizvode, pa u ukupnom izvozu Hrvatske ne predstavlja neku značajniju stavku. Ipak će biti od interesa prikazati ga kako se on kretao makar u zadnjih 12 do 13 godina: u min deviznih dinara (1$ = 300 d) Godina Eksploatacija šuma Lov i ljekovito bilje 1952 1134 45 1953 1143 91 1954 1052 222 1955 1170 313 1956 1647 290 1957 1545 719 1958 1317 387 1959 1091 478 1960 970 391 1961 1141 400 1962 1089 626 1963 1103 568 1964 1077 426 Karakteristično je da se izvoz proizvoda eksploatacije šuma iz godine u godinu pretežno održavao na istom nivou. Premda izvoz lova i ljekovitog bilja ne obuhvaća samo šumske proizvode korisno je podvući da. su mogućnosti izvoza sporednih šumskih proizvoda daleko veći nego što su se ostvarivali. 487 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 9 <-- 9 --> PDF |
S obzirom na izloženo kretanje sječa u društvenom sektoru proizvodnje logično je, da je u 1938. i u prvom periodu poslije rata učešće trupaca za rezanje visoko, jer su u to vrijeme u društvenoj proizvodnji obuhvaćene pretežno samo regularne sječe bez većih proreda, pa je uslijed toga nužno došlo do relativno visokog učešća trupaca za rezanje s jedne strane, a s druge strane u tom su periodu gotovo jedini preradbeni kapaciteti bile pilane. U kasnijim periodima dolazi zbog smanjenih sječa do naglog opadanja proizvodnje trupaca. U posljednjem periodu se proizvodnja opet osjetnije diže, što se naročito vidi ako se zajedno promatraju trupci za rezanje i trupci za furnir i ljuštenje. Porast učešća u posljednjem periodu u odnosu na prethodni iznosi 3,4%. U apsolutnom iznosu to povećanje iznosi 264 hiljade m3 trupaca prema ukupno povećanoj sječi ocl 449 hiljada m3. Ovo je bilo abnormalno visoko povećanje proizvodnje trupaca u odnosu na povećanu sječu. Preveliki broj pilanskih kapaciteta i novopodignuti kapaciteti šperploča kod smanjenih sječa vrše pritisak na tržištu uslijed čega dolazi do sve većih tolerancija u pitanju kvalitete trupaca i do izmjene kriterija standarda a time se u stvari i može opravdavati tako visoka proizvodnja trupaca. Ovo naročito upada u oči kod proizvodnje trupaca za furnir i ljuštenje. U 1964. godini je učešće trupaca F i L kvalitete 4-struko veće od onog u 1938. godini, a 3,5 puta više, nego u periodu najvećih sječa. Konstantan lagani porast, učešća celuloznog drveta bio je logična posljedica razvoja naših preradbenih kapaciteta za celulozu i papir kao i potražnja na vanjskom tržištu. Ostalo industrijsko drvo naprotiv pokazuje stalnu tendenciju opadanja a odnosi se uglavnom na proizvodnju taninskog drveta, čija prerada zbog niskog procenta tanina postaje sve manja interesantna. Drvo za proizvodnju ploča posebno se još ne prati. Porast tehničkog drveta odnosi se uglavnom na porast rudnog drveta, dok je izradba tesanih pragova u opadanju, jer je izrada na pilanama ekonomičnija. Proizvodnja ogrijevnog drveta u zadnjem periodu se povećava, jer su povećane i ukupne sječe koje se povećanje postiže intenzivnijim proređivanjem kod čega uglavnom napada prostorno drvo. Međutim, to ne znači da se povećala potrošnja ogrijevnog drveta, jer jedan dio toga »ogrijevnog drveta « odlazi na daljnju industrijsku preradu (ploče, poluceluloza, suha destilacija). Kod toga je važno za šumsku proizvodnju da u novoj tehnologiji prerade drveta sve se više kao sirovina upotrebljava i Sortiment kvalitete ogrijevnog drveta tj. industrija postaje potrošač i onog drveta, koje se ranije upotrebljavalo samo za ogrjev. Radi toga se u 1964. godini eksploatacija šume mogla orijentirati na proizvodnju od oko dva milijona m3 prostornog drveta. Radi cjelovitosti prikaza iskorišćavanja šuma u tabeli 3 dat je pregled kretanja iskorišćavanja sporednih šumskih proizvoda. Iskorišćavanje šumskih proizvoda po vrijednosti (u tekućim cijenama) pokazuje stalan lagani porast. U stvari na tom polju nisu bile iskorištene sve mogućnosti, jer bi taj porast svakako trebao biti jači. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 8 <-- 8 --> PDF |
COCOCONOJNNn © CO CO Ol IM CD < < IO ^ t-N ffi CS]CO©CO©©©©©CCOI © <* r-i CO CM CN < Ü Ü CD © © CN Tf IO o * r~> CO ^P e»3 vr CM >* IC * CO o > u x> o cotD^incocococo co in io 13 A! >CJ < "c > o O a © T-H CO © CO T-ICDCO-—i CO CO CM CO L-CNCN©CNCOCO©lß CO iß Ol CO t-H CN T-H ^H ^H -a 3 . 3 < o ci . 3 « o L h CO i-H CO Tf< CD CD iß CO rJH C^ Iß T}H t- Iß CO Ol CO iß CD "K > Ö JJ --H TH T-H CM T-H ea CO CO Ol O Iß CD CN CO -tf ^ Iß CO Iß Iß iß TF iß CO rH Ol T-H CO CO CO Ol CM CO CD Ol CD © CM LO C-Ol IO t- T-H CO CN CM CM o M U s g ´ü 3 * CO CO CO CO CD C3l Iß iß Ol Iß CM a s-> t—t CM CO CO CM CM CO CN CNj CM CM CM -^ ^ CD t^ CM a 3 «n u^ |3 u P P cd i—i N Cd o T-H r-< CO CT CO CM CO t-l CD Iß CM CO CT © CM Irtl U i-s CO ,_| T-H o CT c~ CT CM CD CN CO Ol C-C-CO OS CT -t< rH O CM CO IO IO IO TfH Iß <^H CN CM CN CM r-i <-H CM CM CO CO Ol >o CD PH d -L CS CD ,—1 CO [> o CO © Iß CN .2 N * * CO CO CO r-H CN CSI CO QJ -—< kl « 03 o N ~H CO O CD IO CO CO CO -^ © r-H CN © Ol © T-H ©^ O E> -f CO Ol T-H iß © iß © CO t— [> c-c a ^> CM CO CM CO CO CO CO CO CO CO CS] CO 3 p .O a u I I © CD Iß Ol CO o: CO CO © CM CO CM CM TH T-H T-H TH CM TH Gj T3 a o a o © CM © CO CM CO Iß © iß © "HH © TrJH Ol CO © CO IßCM iß CO CO -^ a > ° * .* o ^ CM CM CO CM CM co csi csi csj CO CM CM CN CS] CS] CO CO ^>a a c OJ TJ © © tH CM CO ^ iß © t-CO © © T-I CM CO ^ ^ Iß Iß Iß Iß Iß Iß Iß Iß Lß Iß © CO © © © o © © © © © © © OJ © © Ol © © © © Ü |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 7 <-- 7 --> PDF |
pučanstva se napustio i sječa šume se sve više obavlja putem društvenog sektora proizvodnje tako, da je danas taj sektor proizvodnje obuhvatio gotovo potpuno svu sječu u društvenim šumama. Kretanje ukupnih godišnjih sječa 1938,m?´- /$% J-injja prosječnog god/šnjeg prirasta ~" ~ 1958 mi 48 43 1950 51 52 53 54 55 56 57 59 1950 61 61 A3 64 godina Za ova kretanja predratno učešće nije uporedivo, jer su ne samo vlasnički odnosi bili različiti ,nego se i način eksploatacije šuma razlikovao (veleprodaja sječina, režije i maloprodaja). Karakteristična su i kretanja učešća važnijih grupa sortimenata u ukupnoj proizvodnji šumskih sortimenata: 1947 1952 1957 1962 Grupa sortimenata 1938 —1951 —1956 —1961 —1964 Trupci za rezanje 46,0 43,1 33,8 31,3 33,1 Trupci za furnirCelulozno drvo Ostalo ind. drvo i ljuštenje 0,9 2,2 5.6 1,1 4,2 5,0 1,0 6.7 4,4 1,3 7.1 3,6 2,9 11,2 2,1 Tehničko drvo 5,1 6,9 6,4 8,1 8,4 Ogrijevno drvo 40,2 39,7 47,7 48,6 42,3 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 6 <-- 6 --> PDF |
periodu se osjetno povećavaju investicijska ulaganja za nabavu mehanizacije za sve vrste radova od uzgajanja i podizanja šuma do eksploatacije i zaštite šuma u svrhu što bržeg izvlačenja šumarstva iz velike zaostalosti. 2. PRIKAZ KRETANJA ŠUMSKE PROIZVODNJE U PROTEKLOM RAZDOBLJU 1) Iskorišćavanje šuma. Kretanje izvršenih sječa po ukupnoj bruto drvnoj masi prikazano je u tabeli 1 po godinama i po glavnim vrstama drveća, po sektorima vlasništva i ukupno. Prosječni nivo sječa u pojedinim periodima kretao se ovako: 1947 1952 1957 1962 1938. —1951. —1956. —1961. —1964. u 000 m3 Ukupna sjeća 5928 6237 4162 3639 4229 Od toga: u društvenim šumama — 5545 3669 3269 3715 u privatnim šumama — 692 493 370 514 Po vrstama drveta: U društvenim šumama hrast 1058 527 523 679 bukva 2920 1845 1503 1559 ostale listače 1012 693 797 939 četinjače 1093 605 405 536 U iskazanim količinama posječenog drveta uključen je i šumski otpad. Do najvećeg pada sječe je došlo u trećem periodu i to najviše kod četinjača kada su sječe četinjača iznosile svega 37% od prosjeka sječa izvršenih u prvom periodu od 1947—1951. godine. Kod ostalih listača bila su najmanja odstupanja u pojedinim periodima. Međutim od naročitog je interesa promatrati kretanje proizvodnje u eksploataciji šuma, koje je prikazano na tabeli 2. Ako ga promotrimo u istim vremenskim odsjecima kao i kod kretanja ukupnih sječa vidimo, da se učešće proizvodnje šumskih sortimenata, koji predstavljaju društveni sektor proizvodnje, kretalo ovako:1 1947 1952 1957 1962 Godina 1938 —1951 —1956 —1961 —1964 Učešće 29,7»/o 48,8% 76,83/o 80,5u/o 83,9»/o Iz ovog se pregleda vidi, da je u prvim poratnim godinama u društvenim šumama još vrlo visoko učešće privatnog sektora proizvodnje. U to se vrijeme opskrba seoskih domaćinstava sa ogrjevnim drvetom vršila gotovo isključivo prodajom stojećih stabala u šumi. U kasnijim periodima taj način opskrbe 1 Sve daljnje analize odnose se na društvene šume. 478 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 5 <-- 5 --> PDF |
o >o CO f M Ol CO CO CO OS r^ r-CO CO t "tf CM CM in as CO ö IO CD no ^ ^ ^ 5 go t-OCOtnOS^OCK CD ^ CD in CO 3 CD COasCOCOCOCOCOCOCOCMCO t-CD I^-CJSCOCOCO^CMOCOCMOCN CO t~; CO cococörococococöcocöcoco CO CO > J CO CO in CO OS i—I CO CM OS CD CM CO as co <-i as co O CO CM CD as CM CD as CD CM .-H co co in in COCOCOCOCOCO^Tf cj3 CO OS CO CM CM CO CO a) -^ CO CO CO -^ CO O H < G c/j |o w i-j -q1s a ITaus TF auj UsJ L— uj vi»/ y-< I CNtQ-^^CMOOOO Eg o ID « > Q CO O 3J3 & w < CO TH r^ as * CO r-CD < CM r-m co co t--r co CO lO *tf "^ "^ CO CO CO CO CO CO o w i-s CO CD CD CO Tf rH co^T-Hcocoasco^t-i-imas<-H as as in co as m co m CD co m m m co co "tf m in CO o LH O >r/l K EH CO -»-> CO > CM co as i-t co CD *H CD CM w M o co *-i o o as as as f/1 CO OS CM i-H r-CD in co co co co co co co co as as « P! cyj Et» Q w J Ü CO |Q *f T* CM <*< as "+ O; CO t-CO as m TF co T^ in > yj L3 -O T-H CM CM CM CO o c Id CD o A> CM as co ^ -^ CM r^ T^ O CO >N m CD CO CM en Tl 3 co CD m m coK a CO CO E o 6 cocococomascocMOi-Has´-HminTtHcocMO c ocMCMcoas^cocomoocOf-iinasT^T-Hinas p. p. 3 coioi ^cdcDuoco^cocöcococococococococöco ^ oP Do C cm to LCi in a a; -S CD co as o »-i CM co TF co as o ^H CM co ^ OS T—1 a> t3>" inininmmm mm m incDcocococo X! o <" T3 ascsasasasasasasasasososasasasasasasos o CO m Ü O 477 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
stava predan javnom saobraćaju, pa se kao takve više ne pojavljuju u evidencijama šumarstva. Osim toga je vjerojatno od 1956. godine bilo i rekonstrukcija postojećih cesta, koji se podatak ne prati u statistici. 6. INVESTICIJE U ŠUMARSTVU Investicijska ulaganja u šumarstvu gotovo isključivo su vršena iz vlastitih izvora, pa su ulaganja ovisila o priticanju sredstava u pojedinim godinama. Radi ilustracije iznijet ćemo prikaz investicijskih ulaganja po godinama: Po cijenama 1962 g. Godina Ukupno U tome: grad. objekti oprema ostalo miliona dinara 1947 123 88 8 27 1948 343 212 69 62 1949 612 103 62 447 1950 368 84 23 261 1951 268 17 46 205 1952 784 747 28 9 1953 1567 1232 175 160 1954 192 94 64 34 1955 3340 1926 460 954 1956 4717 3939 311 467 1957 2893 544 304 2045 1958 1655 1337 121 197 1959 2481 1808 338 335 1960 2331 1458 598 275 1961 3110 1124 1061 925 1962 4759 1622 1404 1733 1963 4460 1423 1610 1427 1964 5465 2051 1236 2178 Kod promatranja investicijskih kretanja u šumarstvu interesantna su 3 razdoblja i to: I od 1947—54. godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 532 min. II — od 1955—61. godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 2933 min. III — od 1962.—64 godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 4895 min. Ulaganje investicija po namjeni kretalo se ovako: u min dinara Godišnji prosjek Razdoblje Ukupna ulaganja Građevin. objekti Oprema Ostalo 1947—1954 532 322 59 151 1955—1961 2933 1734 456 742 1962—1964 4895 1699 1417 1799 Do 1954. godine investicije su bile neznatne zbog niske šumske takse i uglavnom su se odnosile na građevinske objekte (na komunikacije). Ulaganja u opremu su niska zbog toga što je u tom razdoblju eksploatacija šuma bila izvan sklopa šumarstva. U 1955. godini se osniva obavezni Fond za unapređenje šumarstva, koji je u početku imao namjenu za izgradnju komunikacija. Putem njega došlo je do izdvajanja znatnih sredstava u taj zapravo investicijski fond, koji je jedno vrijeme imao i karakter egalizacionog fonda, kada su se 486 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Drvna masa šuma prema glavnim vrstama drveća iznosi: Drvna masa ukupna 197 milijuna m3 Drvna masa hrasta 35 milijuna m3 Drvna masa bukve 78 milijuna m3 Drvna masa ostalih tvrdih listača 44 milijuna m3 Drvna masa mekih listača 2 milijuna m3 Drvna masa četinjača 36 milijuna m3 Prosječni godišnji prirast ocijenjen je u društvenim šumama sa 3,776.027 3 ;!3 m, a u privatnim šumama 512.288 m ili ukupno 4,288.315 m. 5. IZGRADNJA ŠUMSKIH KOMUNIKACIJA Uvodno je rečeno da je zatečeno stanje šumskih komunikacija odmah iza rata bilo vrlo slabo, pa je pitanju izgradnje šumskih komunikacija tokom čitavog ovog perioda data posebna pažnja. U toku proteklih 20 godina počelo se napuštati otvaranje šuma šumskim željeznicama, koji se je način otvaranja prije rata gotovo isključivo upotrebljavao u visokim jednodobnim šumama. Prema raspoloživim sredstvima kretala se i dužina izgradnje cesta u pojedinim godinama. Do 1955. godine bilo je izgrađeno 1424 km tvrdih cesta i 1262 km šumskih željeznica (1), pa je po stanju koncem 1955. godine bilo ukupno 3560 km cesta i 1867 km šumskih željeznica. Izgradnja se kretala ovako: 1956. godine 134,4 km 1957. godine 176,9 km 1958. godine 107,0 km 1959. godine 133,4 km 1960. godine 119,7 km 1961. godine 215,9 km 1962. godine 194,4 km 1963. godine 188,3 km 1964. godine 146,4 km ili ukupno od 1945—1964. godine 2840 km cesta. Međutim u razdoblju od 1945—1964. godine razgrađeno je 1598 km šumskih željeznica, tako da je koncem 1964. godine ostalo još svega 259 km šumskih željeznica. Prema Generalnom planu izgradnje šumskih komunikacija, koju je izvodio Institut za drvnoindustrijska istraživanja, dinamika izgradnje trebala bi se kretati oko 250 km prosječno godišnje, što se zbog ograničenih sredstava nije moglo postići i iznosila je od 1956—1964. godine prosječno godišnje 157 km, a godišnji prosjek od 1945—1964. iznosio je 142 km cesta. Prema Statistici SR Hrvatske stanje šumskih komunikacija koncem 1934. godine iznosi 3155 km tvrdih putova, 1512 km mekih putova i 259 km šumskih željeznica. Ovaj podatak se osjetno razlikuje od podataka dobivenih godišnjim praćenjem prirasta izgradnjom novih kilometara cesta, prema kojem bi stanje koncem 1964. godine iznosilo 4234 km. Ova razlika je vjerojatno nastala zbog toga što je znatan broj šumskih cesta izgrađenih od strane šumskih gospodar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 4 <-- 4 --> PDF |
kanja kvalitetnog sadnog materijala i nedovoljnog stručnog kadra nisu uspjela pošumljavanja niti 50% tretiranih površina (uglavnom se radilo sa dobrovolj nom i aktiviziranom radnom snagom). Politika šumarstva toga razdoblja bila je, da se pod svaku cijenu ublaže previsoke sječe. U tu svrhu su vršene velike akcije na obnavljanju šuma, koje su ujedno imale veliki značaj za popularizaciju šumarstva. U drugom periodu od 1952. do 1956. godine nastupa izvjestan predah u proširivanju sječa, pa je godišnji prosjek ukupnih sječa pao na 4,162.000 m:! tj. nivo ukupnih sječa u ovom periodu je smanjen za 58% °d nivoa izvršenih sječa u prvom periodu. U istom se periodu kod radova na pošumljavanju po čela poklanjati veća pažnja kvalitetu nego kvantitetu izvedenih radova, pa je smanjeno pošumljavanje površinski za 39´% od prethodnog perioda; U po gledu obnove šuma u tom periodu je ustvari nastao nagli zaokret što se tiče kvalitete izvedenih radova a to se najbolje vidi što su izvršena pošumljavanja u 1956. godini uspjela već i do 80%. Karakteristika ovog perioda je i bolje iskorištenje posječenog drveta. Međutim, još uvijek se osjeća dosta jak pritisak i potražnja šumskih sortime nata određene kvalitete, specijalno trupaca za rezanje. Uslijed toga je dolazilo u prvim godinama ovog perioda do tzv. kvalitetnih doznaka stabala, što je u krajnjem cilju značilo kvalitetno slabljenje šumskog fonda. Još uvijek pod dojmom visokih sječa nije se u politici šumarstva počelo konkretnije rješavati nastali problem što niti sječivi etati niti prirast šuma ne idu ukorak sa sve većim potrebama u potražnji drveta. Ipak se već u tom periodu počelo upozoravati i isticati da potražnja drveta raste iznad mogućnosti šumske proizvodnje. U trećem periodu od 1957—1961. godine prišlo se daljnjem smanjivanju sječa na godišnji prosjek od 3,639.000 m:! u kojem je periodu sječa snižena ispod ocijenjenog prosječnog godišnjeg prirasta šuma. Ovakvim usklađivanjem visine sječa sa etatnim mogućnostima neminovno je došlo do potrebe realnijeg sagledavanja nastalog nesklada između proizvodnje i potrošnje drveta kao i traženje najbržeg puta za njegovo otklanjanje odnosno ublažavanje. Zbog toga ovaj period karakterizira naglašena orijentacija na potrebu proširenja areala četinjača kao najdeficitarnije vrste drveta putem introdukcije četinjača u šume listača kao i orijentacija na sadnju visokoprinosnih topola i drugih vrsta drveća brzog rasta. Međutim, ograničena sredstva, pomanjkanje sadnog materijala i određenog iskustva kao i potpuna tehnička neopremljen ost, nisu omogućili u tom periodu onakav zamah, kakav se je mogao i trebao razviti. Nadalje ovaj period karakterizira naročito naglašena orijentacija na njegu šuma, melioraciju degradiranih šuma radi kvalitetnog poboljšanja postojećeg šumskog londa kao i na forsiranju izrade šumsko gospodarskih osnova. U četvrtom periodu od 1962. do 1965. godine dolazi do postepenog laganog porasta ukupnih sječa koje u 1964. godini dostižu visinu od 4,360.000 m:!. U pošumljavanju se težište prenijelo na podizanje plantažnih šuma i na podizanje intenzivnih kultura brzog rasta uz zadržavanje snažne dinamike u njezi šuma. Kao glavna karakteristika ovog perioda je potpuno napuštanje administrativnog upravljanja šumama i prijelaz na radničko samoupravljanje. U tom |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 89. STUDENI—PROSINAC GODINA 1965. DVADESET GODINA ŠUMARSTVA SR HRVATSKE 1945—1964. god. Ing. MATEJ BUTKOVIĆ 1. UVOD Odmah iza rata šumarstvo se našlo pred teškim i složenim zadacima. S jedne strane, trebalo je osigurati velike količine drveta za obnovu zemlje, osigurati prerađivačkoj industriji dovoljno sirovina radi što bržeg zadovoljenja domaćih potreba, osigurati što veće količine drveta za izvoz radi dobivanja deviza potrebnih za industrijalizaciju zemlje. Na drugoj strani zatečena nedovoljna otvorenost šuma, pomanjkanje mehanizacije, te pomanjkanje stručne radne snage zahtijevalo je maksimalne napore ne samo da bi se izvršili zadaci u proizvodnji, nego je trebalo istodobno u takvim uvjetima poslovanja — sačuvati proizvodnu sposobnost šuma. Radi toga je 20-godišnji put poslijeratnog šumarstva veoma značajan u povijesti našega šumarstva, pa je potrebno jednim pregledom osvrnuti se na njega i prikazati što cjelovitije rezultate svih važnijih aktivnosti koje su u tom. razdoblju izvršene u šumarstvu Hrvatske. Četiri su karakteristična perioda toga razdoblja: 1. od 1945—1951. godine 2. od 1952—1956. godine 3. od 1957—1961. godine 4. od 1962—1965. godine Prvi period karakterizira vrlo visok nivo sječa, daleko iznad prirasta šuma, u kome je periodu šumarstvo kao prirodni izvor nacionalnog bogatstva, doprinijelo veliki prilog u obnovi i industrijalizaciji zemlje. U tom periodu prosječni godišnji nivo sječa iznosio je 6,237.000 m;J sa maksmalnim sječama u 1948. godini u kojoj je posječeno 7,235.000 m:! (u šumama svih sektora vlasništva). U istom razdoblju izvršeni su (po površini) veoma opsežni radovi na podizanju šuma tako, da je godišnji prosjek pošumljavanih površina dostigao visinu od 19.447 ha sa maksimalno izvršenim pošumljavanjem u 1950. godini na površini od 23.875 ha. Pomanjkanje stručne radne snage, a ogromni zadaci koje je u tom razdoblju šumarstvo nosilo na svojim leđima, odrazilo se na vrlo slabom kvalitetu izvedenih radova. Zbog toga bila je ne samo niska produktivnost rada, nego i vrlo slabo iskorištenje drveta. Na polju podizanja šuma zbog pornanj |