DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 89. STUDENI—PROSINAC GODINA 1965. DVADESET GODINA ŠUMARSTVA SR HRVATSKE 1945—1964. god. Ing. MATEJ BUTKOVIĆ 1. UVOD Odmah iza rata šumarstvo se našlo pred teškim i složenim zadacima. S jedne strane, trebalo je osigurati velike količine drveta za obnovu zemlje, osigurati prerađivačkoj industriji dovoljno sirovina radi što bržeg zadovoljenja domaćih potreba, osigurati što veće količine drveta za izvoz radi dobivanja deviza potrebnih za industrijalizaciju zemlje. Na drugoj strani zatečena nedovoljna otvorenost šuma, pomanjkanje mehanizacije, te pomanjkanje stručne radne snage zahtijevalo je maksimalne napore ne samo da bi se izvršili zadaci u proizvodnji, nego je trebalo istodobno u takvim uvjetima poslovanja — sačuvati proizvodnu sposobnost šuma. Radi toga je 20-godišnji put poslijeratnog šumarstva veoma značajan u povijesti našega šumarstva, pa je potrebno jednim pregledom osvrnuti se na njega i prikazati što cjelovitije rezultate svih važnijih aktivnosti koje su u tom. razdoblju izvršene u šumarstvu Hrvatske. Četiri su karakteristična perioda toga razdoblja: 1. od 1945—1951. godine 2. od 1952—1956. godine 3. od 1957—1961. godine 4. od 1962—1965. godine Prvi period karakterizira vrlo visok nivo sječa, daleko iznad prirasta šuma, u kome je periodu šumarstvo kao prirodni izvor nacionalnog bogatstva, doprinijelo veliki prilog u obnovi i industrijalizaciji zemlje. U tom periodu prosječni godišnji nivo sječa iznosio je 6,237.000 m;J sa maksmalnim sječama u 1948. godini u kojoj je posječeno 7,235.000 m:! (u šumama svih sektora vlasništva). U istom razdoblju izvršeni su (po površini) veoma opsežni radovi na podizanju šuma tako, da je godišnji prosjek pošumljavanih površina dostigao visinu od 19.447 ha sa maksimalno izvršenim pošumljavanjem u 1950. godini na površini od 23.875 ha. Pomanjkanje stručne radne snage, a ogromni zadaci koje je u tom razdoblju šumarstvo nosilo na svojim leđima, odrazilo se na vrlo slabom kvalitetu izvedenih radova. Zbog toga bila je ne samo niska produktivnost rada, nego i vrlo slabo iskorištenje drveta. Na polju podizanja šuma zbog pornanj |