DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 22 <-- 22 --> PDF |
iiička i tehnološka opremljenost ove djelatnosti u našoj Republici nalazi osjetno ispod sadašnjeg nivoa pilanske prerade u SR BiH i SR Sloveniji. Rentabilnost ove proizvodnje u Republici rezultira iz niske cijene osnovne sirovine i niskih osobnih dohodaka. Rekonstrukcije su neophodne zbog toga da se pilanska prerada na vrijeme pripremi za momenat nastupa potpune normalizacije spomenutih odnosa u privređivanju, na kojoj upravo inzistira reforma. Rekonstrukcije su i vremenski utoliko potrebnije, jer će problemi rentabiliteta u novim uslovima biti jednako teški, kao što je to slučaj i u zemljama s čijom se konkurencijom u rezanoj gradi susrećemo na međunarodnom tržištu. Problem optimalne mogućnosti razvoja pilanske prerade u SR Hrvatskoj predmet je posebnog izučavanja, na kome intenzivno radi Institut za drvo u Zagrebu, zajedno sa zainteresiranim privrednim organizacijama drv. industrije Republike. Od te studije se očekuje odgovor na nekoliko ključnih pitanja daljnjeg razvoja ove djelatnosti u Republici. Među njima i na ova: — koje su to optimalne veličine preradbenih kapaciteta u odnosu na raspoloživu sirovinu, i njenu prostornu dislociranost, — gdje bi bile približne lokacije tih preradbenih postrojenja, u odnosu na ekonomiku transporta osnovne sirovine, pretežnu potrošnju rezane građe, te druge činioce koji utječu na izbor najpovoljnije lokacije, — koja tehnološka oprema najbolje odgovara za preradu raspoložive količine drvne mase po ekonomičnosti iskorištenja osnovne sirovine i općem rentabilitetu prerade, — koji tehnološki sistemi daju najveći ekonomski efekat u ovoj preradi i si. Ako bi se daljnja ulaganja u rekonstrukcije pilanskih postrojenja vršila na osnovu rezultata ove studije sigurno bi i rezultati toga bili barem ravni onima koji se postizavaju u zemljama s razvijenom drvarskom industrijom. S obzirom da je i pristup ovom problemu ekonomski svestraniji u odnosu na domaću sirovinu, realno bi bilo očekivati i veće rezultate. Proizvodnja furnira i raznih vrsta ploča Kao što je naprijed rečeno, raspoložive količine kvalitetne sirovine kapacitirale su uz pilansku preradu i proizvodnju šperploča i proizvodnju plemenitog furnira. Za relativno kratko vrijeme i jedna i druga proizvodnja će u današnjoj količini biti nedovoljna za domaće reprodukcione potrebe. Orijentacija na iskorištenje egzotičnog drveta u jednom i drugom slučaju bila je do sada neznatna i sporadična, a da za to nije bilo opravdanih razloga, čak ni sa deviznog stanovišta. Zbog toga su bila sasvim na mjestu nastojanja da se barem jedno postrojenje (Rijeka) usmjeri na znatnije iskorištenje odgovarajućih egzota u proizvodnji šperploča i za proizvodnju plemenitog furnira iz traženih vrsta drveta ove provenijencije. Sto nije učinjeno do sada, treba ostvariti što prije u idućem periodu. No, ostalo je neiskorišteno ili nedovoljno iskorištavano drugo, široko područje proizvodnje ostalih vjcštačkih ploča — vlaknatica i iverastih ploča. U Republici ne postoji ni jedna tvornica ploča vlaknatica, a proizvodnja iverastih ploča je tek počela. U svim slučajevima proizvodnje šperploča i iverica, pa i plemenitog furnira, radi se o razmjerno veoma malenim kapacitetima, koji se — izuzev kod proizvodnje furnira (za sada) — stalno bore sa problemima vezanim za rentabilitet njihove proizvodnje. 494 |